Ukupni dug u zdravstvu je oko 8 milijardi kuna, od čega je državni dug više od 6 milijardi kuna
Tek je dvije godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izvan riznice, a neki bi da se kotač vrati natrag, odnosno tamo gdje je već bio jer očito više od 20 milijardi godišnjih kuna “kolač” je koji pobuđuje apetit i bivših i trenutnih ministara financije.
Za tu njihovu namjeru dva su temeljna razloga - sakriti državni dug sustavu zdravstva od oko 2 milijarde kuna godišnje i poboljšati likvidnost zdravstvenim kunama kad zaškripi u državnom proračunu, primjerice krajem godine kad treba zatvoriti “rupe” ili početkom godine kad su državni prihodi u pravilu manji pa nedostaje kuna.
Krupni kapital
“Došlo je vrijeme da se HZZO vrati u riznicu!” zavapio je zastupnik Ivan Šuker tijekom saborske rasprave o izvršenju državnog proračuna i očekivano dobio podršku aktualnog ministra financija Zdravka Marića kojem je “evidentno da izdvajanje nije riješilo nikakve probleme u zdravstvu jer je dug sustava veći od 8 milijardi kuna”. Bivši i sadašnji ministar tako su javno obznanili ono o čemu se u posljednje vrijeme sve češće govori u kuloarima - povratak zdravstva u riznicu iz koje je teško izašlo prije samo dvije godine.
- Vraćanje HZZO-a u riznicu dokaz je da Vlada radi sve samo u korist krupnog kapitala tj. privatnih dobavljača, osigurava im ekstra profit, a pacijente zbog namjernih dugih lista čekanja preusmjerava u privatne klinike. Već viđeno u doba Vlade Ive Sanadera - kaže bivši ministar zdravstva Siniša Varga, tijekom čijeg je mandata HZZO izdvojen iz riznice. Također se pita gdje toga ima?
- Koja članica EU ima nacionalnog zdravstvenog osiguravatelja unutar državne riznice? Gdje toga ima izvan EU? Crna Gora i Slovenija su to kopirale od Hrvatske. Rade pripreme da se izvuku iz riznice. Zdravstveno osiguranje je namjenski fond koji pripada pacijentima, a ne švedski stol ministra financija i rizničara - zaključuje Varga.
Zbog ove najave na noge su se digli svi koji nešto znaju o funkcioniranju zdravstvenog sustava.
- Protiv smo povratka HZZO-a u riznicu jer bi posljedica bila smanjenje zdravstvenog standarda - tvrdi i direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu (HUPUZ), Dražen Jurković. Dodaje kako je do izlaska HZZO-a iz riznice vladala netransparentnost financiranja sustava. Naime, do izdvajanja HZZO-a iz riznice svaki pokušaj da se zna koliko je kuna i kad stiglo u zdravstveni sustav, koliko je tko i za što dužan, koliko je tko potrošio i za što bio je nemoguća misija.
Sada je pak razvidno da svoje obveze prema zdravstvu podmiruju svi osim - države! Ukupni dug sustava u ovom trenutku oko 8 milijardi kuna, od čega je državni dug zdravstvu u protekle tri godine stigao do više od 6 milijardi kuna.
Netransparentnost
I Hrvatska liječnička komora (HLK) digla je svoj glas protiv vraćanja HZZO-a u riznicu, uz napomenu da se tako gubi kontrola toka novca i objektivno financijsko poslovanje u zdravstvu.
Dodaju da povratak u riznicu zagovaraju tzv. dokazani financijski stručnjaci koji žele netransparentno djelovanje u kojem bi se svojevrsnim financijskim inženjeringom prikrivali i lažno prikazivali stvarni državni deficit. U svakom slučaju, izlaz HZZO-a iz riznice loša je ideja za zdravstvo i građane ma koliko ministri financija to namjeravali prikazati dušobrižničkom namjerom.