Samozaposlena majka iz Splita kojoj HZZO nije isplaćivao naknadu plaće za vrijeme obaveznog rodiljnog dopusta jer je dugovala doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, nakon izgubljene bitke na sudovima zadovoljštinu je dobila na Ustavnom sudu, i to kada joj je dijete već gotovo napunilo šest godina.
Ustavni sud je utvrdio da su odluke HZZO-a, Upravnog i Visokog upravnog suda diskriminatorne, da je povrijeđena zabrana diskriminacije koju propisuje naš Ustav, ali i europske Direktive o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada.
Splićanka je rodila 3. listopada 2017., a od 25. kolovoza 2017. do 11. prosinca 2017. koristila je obvezni rodiljni dopust, od 12. prosinca 2017. do 2. travnja 2018. pravo na dodatni rodiljni dopust, a od 3. travnja 2018. do 19. rujna 2018. koristila je pravo na roditeljski dopust.
Restriktivne odredbe
HZZO je, međutim, odbio njen zahtjev za naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta od 25. kolovoza 2017. do 2. travnja 2018. U odbijenici su rekli da ima status osiguranika HZZO-a s osnovom obavljanja gospodarske djelatnosti, ali da u posljednjih šest mjeseci prije poroda nije podmirila sve doprinose za zdravstveno osiguranje, pa nema pravo na rodiljnu naknadu, nego samo na hitne medicinske zahvate koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje.
Načelo ravnopravnosti
Majka se žalila navodeći kako Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje obvezan rodiljni dopust. Dakle, zaključila je, nije imala mogućnost neotvaranja rodiljnog dopusta. "Za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta majka ne smije raditi, mora svoje poslovanje prenijeti na drugu osobu. Samozaposlena majka ne smije izdavati račune niti primati ikakve uplate na svoj račun dok rodiljni dopust traje", navela je u prigovorima uz zaključak da je stavljena u diskriminirajući položaj u odnosu na sve druge majke, kako zaposlene, tako i nezaposlene.
U svojoj odluci Ustavni sud se pozvao na niz odluka Europskog suda za ljudska prava i, uz zaključak da je Splićanka diskriminirana zbog neisplate naknade, istaknuo da Zakonom propisane novčane potpore ne služe kao pomoć samo majkama, nego novorođenoj djeci i cijeloj obitelji.
- Rodiljni dopust i s njim povezana prava imaju za cilj promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu njihovih mogućnosti na tržištu rada, pa se pravo na rodiljni dopust te s njim povezane novčane naknade ne može tumačiti restriktivno - zaključio je Ustavni sud.