U idućih 7 godina Hrvatskoj su na raspolaganju oko 22 milijarde eura, iz Fonda za oporavak od korone možemo povući skoro 10 milijardi eura od čega je većina sredstava bespovratna, a trećina su povoljni zajmovi.
Jesu li 22 milijarde eura iz Bruxellesa golub na grani ili će uskoro biti u našoj ruci u RTL Direktu otkrio je ministar financija Zdravko Marić.
Na upit na koliko novaca računa da će Hrvatska stvarno moći dobiti od tih 22 milijardi eura, Marić je kazao:
- Ja se nadam sve. Ono što smo imali na početku mandata, bili smo ispod 10 posto, završili smo na 96 posto. Gotovo cijela omotnica ugovorenih. Treba još dvije stvari reći za što se premijer izborio - da je stopa nacionalnog sufinanciranja zadržana na 15 posto. To je jako važna stvar. To je za Hrvatsku ušteda svake godine. Originalni prijedlog je bio 25, to bio bio veliki pritisak na državni i lokalne proračune. Druga stvar, i dalje stoji tzv. N+3 period ili razdoblje korištenja. Kada završi godina ugovaranja, imate još tri godine da povučete.
Marić kaže da je ovo za Hrvatsku velika šansa.
- Ovo je jedna dobra šansa da Hrvatska nađe ne samo put oporavka, nego napravi kvalitetnu transformaciju društva. Ako gledate ove 22 milijarde, stavite sa strane proračunski dio, to je ovaj sedmogodišnji okvir. Ovih 9,4 milijarde eura koji se tiču Fonda oporavka, 70 posto tog novca prema prijedlogu je da se koristi u prve dvije godine. Nešto malo možemo očekivati ove godine, ali od 1. siječnja ono stupa na snagu. U prve dvije godine 70 posto se traži iskoristivosti. S obzirom da je dobro napravljena struktura, da se vezuje uz Nacionalni program reformi, ako gledate zadnje izvješće EK što su rekli Hrvatskoj - pokrenite javne investicije koje su u nekoj fazi dovršenosti, stimulirajte privatne investicije, smanjujte parafiskalne namete kako biste dali poticaj investicijama.
Mnoge zanima jesu li ti novci namijenjeni za subvencije poduzetnicima, minimalnu plaću odnosno može li se njima zakrpati rupu od 6 milijardi kuna koje su isplaćene poduzetnicima.
- Kaže se u izvješću - dobro ste napravili što ste reagirali odmah, da sačuvate radna mjesta i održite likvidnost. Nastavite tako dalje. Odgovor je DA za dijelove koji se, recimo, tiču Covid kredita poduzetnicima. Rekli smo za mjeru skraćenog radnog vremena da ćemo financirati iz onog zajma koji je bio prije ovog danas, nešto također možemo iz toga. S druge strane imamo i investicijski dio. Nije samo plan oporavka nego i otpornosti gospodarstva. Zato je jako dobro da su i privatni sektor prepoznali, rekao je Marić.
Kaže da se i privatne kompanije mogu aplicirati za novce, ali u puno manjem omjeru.
- Putem HAMAG-a i HBOR-a doći će ti novci i do njih. Ako i država iskoristi određeni dio novca za javne investicije ili neke druge potrebe, one će rasteretiti proračunski dio pa će moći možda dodatno rasteretiti svoje gospodarstvo.
Marić je ponovio da je naglasak na prve dvije godine.
- Na nama je sad zadatak da u idućim tjednima jako puno radimo na pripremi projekata, imate unutra digitalna transformacija, zelena ekonomija, okoliš.
Ministar financija kaže kako resori potiho već rade na projektima, pa tako i onima iz područja zelenih projekata.
- U tjednima koji slijede mi ćemo sve to finalizirati. Još nisu poznati svi detalji.
Na kraju gostovanja u Direktu, Marić je rekao kako vjeruje da bi rebalans sada već bivše Vlade mogao biti dovoljan.
- Mi ćemo vjerojatno biti u obvezi raditi rebalans jer dolazi do organizacijskog preustroja Vlade. Za sada su rashodi koliko-toliko u redu. Nismo predvidjeli ovaj dio za skraćeno radno vrijeme, ali hoćemo. Prihodi su čak u nekim segmentima i blago iznad našeg očekivanja. U srpnju je turizam u padu samo 40 posto, kazao je.