Porezno rasterećenje, dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava osnovni su ciljevi porezne reforme, rekao je ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući u utorak Hrvatskom saboru paket od 15 zakona koji se tiču cjelovite porezne reforme.
Marić ističe da su od početka rada na poreznoj reformi jasno postavljeni njeni osnovni ciljevi, a to su porezno rasterećenje, kako poduzenika, tako i građana, te dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kao važan implus gospodarskom rastu te stvaranju i otvaranju novih radnih mjesta.
"Izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustva i u konačnici društvenog poretka, stabilan i jednostavan porezni sustav također je jedan od ključnih elemenata kojima smo se vodili od početka ovog velikog posla", rekao je ministar zastupnicima, pred kojima se porezna reforma nalazi u prvom čitanju.
Marić kaže da se mislilo i na poreznu administraciju te sva tijela usko vezana uz naplatu poreza, nastojalo se pojednostaviti i pojeftiniti procedure koje će značiti bolju uslugu. U konačnici, mislilo se i na pružanje pravne sigurnosti, veće pravne i porezne sigurnosti poreznim obveznicima, uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i ne dovodeći u pitanje održivost hrvatskih javnih financija, rekao je ministar, koji je Saboru pojedinačno predstavio svih 15 predloženih zakona, osam novih i sedam zakonskih izmjena.
Reforma stupa na snagu s početkom 2017.
Porezna reforma koja se nalazi pred Saborom na snagu treba stupiti s prvim danom iduće godine, a njome bi najniža stopa PDV-a od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.
Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi. Snižena stopa od 13 posto više se ne bi primjenjivala na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se od početka 2017. oporezivali stopom od 25 posto. Od početka 2018. godine digao bi se prag za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.
Glavne promjene kod poreza na dohodak su smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i s 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3800 kuna za sve. Najavljene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu.
U sklopu izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto. Predloženo je i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija i drugo.
Kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015.
Doprinosi i na drugi dohodak
U sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto).
Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.
Prema novom Zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.
U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled. Također, predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.
Transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni.
Prijedlogom novog općeg poreznog zakona ukinuo bi se relativni rok zastare i uveo jedinstveni rok zastare od šest godina. Izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam "mali obveznik fiskalizacije", koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.
Novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu.
Efekti porezne reforme u 2017. procijenjeni na 1,5 do 2,5 milijardi kuna
Za 2017. efekti ovih mjera su procijenjeni, u odnosu na nominalni BDP, između 1,5 milijardi i 2,5 milijardi kuna, u odnosu na zaposlenost između 6.500 i 11.500 novih radnih mjesta, te povratni efekt na proračun između 400 i 800 milijuna kuna, naglasio je ministar Marić.
Marić: Loši krediti oko 40 milijardi kuna
Ministar financija Zdravko Marić, koji u Hrvatskom saboru u utorak 'brani' prijedlog sveobuhvatne porezne reforme, odbacio je oporbene ocjene da ta reforma prije svega koristi bankama, manje poduzetnicima, a "gotovo ništa" građanima, te je izvijestio da se sredinom godine iznos tzv. loših kredita kretao oko 40 milijardi kuna.
Takvu je ocjenu iznio Branimir Bunjac (Živi zid), pozivajući se na predloženi zakon o porezu na dobit iz kojeg se, kaže, vidi da se bankama dopušta otpis dugova za 2015., što znači da će im se nadoknaditi gubitci proizvedeni konverzijom u švicarske franke, i to na teret poreznih obveznika.
"Vi ste se s bankama dogovorili da im kompenzirate gubitke na mojem i radu svih ostalih poštenih građana", predbacio je Bunjac ministru Mariću.
"Za razliku od ovoga što vi govorite, da pomaže kreditnim institucijama, reforma još više pomaže njihovim dužnicima", uzvratio mu je Marić.
Precizirao je da banke iz svojih bilanci trajno brišu potraživanja, ali isto tako građani i poduzetnici trajno brišu svoja dugovanja prema bankama. Oslobađaju se tih dugova, mogu započeti nove poslovne aktivnosti, rekao je ministar.
S 30. lipnja ukupni iznos loših kredita kreće se oko 40 milijardi kuna, što je u odnosu na 265 milijardi ukupnih kredita oko 16 posto, naveo je Marić. "Vidljivo je blago smanjenje, kako u postotnom, tako i u nominalnom iznosu”, rekao je Josipu Boriću (HDZ), koji je pitao koliko se loših kredita otpisalo u dvije godine.
Jovanović (SDP): Vraća se usluga donatorima HDZ-a
Marić je ponovio da se nikad nije namjeravalo ukinuti porezni USKOK, odnosno samostalnu službu za otkrivanje poreznih prijevara. "Nikad nije bila nikakva namjera o njegovom ukidanju, dapače u hijerarhijskoj strukturi kako Ministarstva financija tako i usporedbi s drugim tijelima državne uprave on raste, a po potrebi ne samo da ćemo ga organizacijski, nego i kadrovski ojačavati", odgovorio je ministar SDP-ovu Željku Jovanoviću koji se zapitao kako objasniti ukidanje poreznog USKOK-a nego "kao vraćanje usluga donatorima HDZ-a".
SDP-ov zastupnik tvrdi i da se paket poreznih zakona samo djelomično dotiče cijelog hrvatskog društva, da je "namijenjen pomoći" samo onima kojima je ta pomoć najmanje potrebna, a to su bogati i kapital.
Jovanović, kao i IDS-ov Gianni Sponza kritiziraju Vladu zbog odluke da se digne PDV u ugostiteljstvu, Sponza poručuje da pritom nisu sagledani sve negativni učinci takve mjere, a tiču se zapošljavanja, ponovnog rasta sive ekonomije, stavljanja domaćeg turizma u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju.
Marić: Hrvatska uz Portugal najjeftinija po hotelima i restoranima
Marić odgovara da Vlada prepoznaje značaj turizma, te ističe kako je Hrvatska uz Portugal najjeftinija mediteranska destinacija u segmentu hotela i restorana. "Cjenovna konkurentnost nije presudni faktor, odnosno na cjenovnu konkurentnost PDV nije jedini i presudni faktor", kaže Marić, uvjeren da će ugostiteljstvo prepoznati druge beneficije koje mu porezna reforma donosi.
Ministar, odgovarajući na brigu Tomislava Žagara (SDP) za Slavoniju, uvjerava kako je Slavonija itekako prepoznata u Vladinu programu, te da će niža stopa PDV-a na impute za poljoprivredu sniziti troškove poslovanja, poglavito malim proizvođačima.
Miro Bulj (Most) poziva na spajanje plave i zelene Hrvatske, Jadrana i Slavonije, turizma i poljoprivrede. Ministar financija odgovara kako aktualna Vlada nije prva koja propagira taj koncept, ali će "biti prva koga će to uspjeti u konačnici i provesti".
Nenad Stazić (SDP) ministra pita kakvo se to dobro krije iza ukidanja nulte stope poreza za kupnju prve nekretnine, traži objašnjenje ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Kakav je interes nezaposlenih da sada štitite interes korporacija, upitao je ministra.
"Nikad nisam rekao da je ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine super mjera", odgovara Marić te za mlade obitelji najavljuje mjere koje će im olakšati dobivanje kredita po subvencioniranim kamatama.
Branko Hrg (HDS/HSLS) zalaže se za smanjenje PDV-a na pelene, a s njim se slaže i Branimir Bunjac (Živi Zid). "Porezne olakšica za autosjedalice su nedovoljna demografska mjera, koju bih mogao nazvati čak bizarnom", poručio je i tom smislu najavio amandman.