ZAGREB - Urednik i voditelj Igor Bobić u subotnjoj je središnjoj informativnoj emisiji 'RTL Danas' po prvi put zajedno ugostio dvojicu najistaknutijih hrvatskih predstavnika.
Iako su ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i nedjeljna svečanost bile glavne teme, Igor se u razgovoru s predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem dotaknuo i pitanja o njihovim očekivanjima nakon ulaska u EU i planovima Banskih dvora za izlazak iz krize.
Predsjedniče Josipoviću, premijeru Milanoviću, dobrodošli u RTL Danas. Evo na neki način smo na neutralnom terenu. Nismo u Banskim dvorima, a ni na Pantovčaku. Koliko često se inače vi sastajete, surađujete?
JOSIPOVIĆ: "Pa čujemo se vrlo često, a vidimo se svakih desetak, petnaest dana po prilici i raspravljamo naravno uvijek važna pitanja."
To ima neki raspored, jedanput gore na Pantovčaku, jedanput u Banskim dvorima?
MILANOVIĆ: "Zapravo uvijek je gore na Pantovčaku. Praktičnije je. Čujemo se stalno. Sad to može biti tako kao što trenutno je, a može biti i drukčije. To ovisi o nizu faktora, ali mislim da to nije povezano s ulaskom u Europsku uniju."
To su uvijek ugodni razgovori, razgovori suradnje ili koji put o nečem drugom?
MILANOVIĆ: "Jesu ugodni, ali su o pitanjima koja su relevantna i koja se tiču i predsjednika."
Nema govora o nekim razmjericama, mimoilaženjima Pantovčaka i Banskih dvora o čemu se ponekad nešto zna čuti?
JOSIPOVIĆ: "To je omiljena disciplina mnogih medija, a neki put mi je zgodno pročitati romane o svađama, topovima koji pucaju s jednog na drugo brdo, ali toga srećom nema."
Sigurno ste surađivali na pripremi proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Je li sve spremno sada nešto više od 24 sata od tog trenutka.
MILANOVIĆ: "Spremno je. Bit će to lijepa proslava koju smo na kraju držali u okviru nekakvih financijskih mogućnosti. U početku se mislilo i razmišljalo i slagalo puno ambicioznije, međutim je to na kraju što se novaca tiče tako dosta razumno koncipirano. Mislim da će biti lijepo."
Predsjedniče, jeste li vi zadovoljni s onim što će se ponuditi i stranim gostima i na koncu građanima?
JOSIPOVIĆ: "Imao sam prilike vidjeti jedan od sinopsisa onoga što će se događati i mislim da je s jedne strane primjereno ekonomskom trenutku, dakle, da nema rasipnosti, a s druge strane mislim da je u umjetničkom i artističkom smislu riječ o jednoj visoko vrednoj priredbi."
MILANOVIĆ: "Potrošiti više na ovakvo nešto je razmetljivost. A to smo viđali u Hrvatskoj. Dakle, ništa od toga ne bi bilo i da smo imali više novaca."
Znači, oko šest milijuna kuna je ta neka mjera Hrvatske u ovom trenutku?
MILANOVIĆ: Da, sve ostalo bilo bi rasipanje.
Puno je govora bilo o listi gostiju. No, jedna od gošći, važna europska političarka Angela Merkel ipak ne dolazi. Jeste li zadovoljni ukupno gledajući listom gostiju?
MILANOVIĆ: "Prije svega, ovo je naša proslava i to valja imati u vidu. U Hrvatskoj se često rezonira da smo centar svijeta i da su naši problemi ili traume glavne teme u Berlinu ili Parizu. No, nisu. Svatko ima svoje razloge. Oni su unutarnjepolitički kada je u pitanju Njemačka i mislim da je to svima jasno. A o detaljima razgovora s Merkel ne mogu govoriti jer oni su brojni i česti, a to se ne radi. Nema veze s onim što mi mislimo da jest. Moramo shvatiti da svijet funkcionira na jednoj drugoj razini, u koju se mi možemo uklopiti. Nismo mi autsajderi. Ono o čemu se spekuliralo je potpuno pogrešno."
Dobili ste informaciju istu kakvu su dobili novinari?
MILANOVIĆ: "Ne mogu Vam dalje o tome govoriti, ali nije ništa što bi interesiralo javnost. Redovna politika dva mjeseca uoči izbora u Njemačkoj, popularnost određenih tema, su razlog njezina nedolaska..."
JOSIPOVIĆ: "Nikad ovakvog skupa u Hrvatskoj nije bilo i mislim da izostanak ovog ili onog političara ili političarke ne govori ništa u smislu omalovažavanja ovog velikog dana. S ponosom bismo morali istaknuti koliko ljudi dolazi, različitih, ali visokog ranga. Razgovarao sam sa stotinama ljudi, i političara i novinara i istaknutih javnih djelatnika - Hrvatska je zaista dobrodošla u Europu!"
Što vam kažu strani državnici o Hrvatskoj?
JOSIPOVIĆ: "Svi ističu napor koji je uložen da se zadovolje europski kriteriji. Kad priču gledamo kao nepristrani promatrač sa strane, zaista je impresivno koliko je Hrvatska napravila u kratkom vremenu. Život države nije isto što i život nas pojedinaca, stvari se događaju na puno duži rok. Ono što je učinjeno na planu demokracije, ljudskih prava, izgradnje institucija, kulture, znanosti i drugih područja je zaista jako dobro. Krenuli smo od mlade, ratom uništene zemlje prema zemlji koja ispunjava sve stroge uvjete za članstvo u EU."
Što kažu u onim neformalnim razgovorima o Hrvatskoj kao zemlji, ljepotama?
JOSIPOVIĆ: "Rekao bih da su tu još i topliji nego kada je riječ o službenim izjavama. Velika većina državnika je u nekoj fazi svog života bila u Hrvatskoj, na ljetovanju ili druženju, i svi imaju vrlo dobre dojmove o Hrvatskoj."
Premijeru, i Vama je pripremljena dobrodošlica na Europskom vijeću, dobili ste i fotografiju za uspomenu. Počastili ste i kolege s pjenušcem.
MILANOVIĆ: "Mi jesmo dobrodošli. I još je važnije da se mi tamo dobro osjećamo i da znamo što hoćemo. I da se borimo za svoje interese. A kako se članice bore za svoje interese to vidite kad sjednete među njih. Kako se bore za svaku tisuću eura, a na kraju svi imaju zajednički interes. Velika Britanija, primjerice, uvijek više uplaćuje nego što dobiva. No, oko rabata za poljoprivredu su nemilosrdni jer smtaraju da im to priprada. I tako ćemo se morati i mi ponašati. Vjerodostojnost se ne sastoji u tome da samo kimaš glavom, nego da se u okviru pravila boriš sam za sebe. Sa članicama, Europskom komisijom, da formiraš saveze, da budeš borac, da znaš što ti je interes i da ne kršiš osnovna načela."
Utoliko će se promijeniti Vaša uloga u Europskom vijeću u odnosu na ovih godinu i pol kada ste bili promatrač.
MILANOVIĆ: "Vrlo uvjetno. Imamo pravo glasa, ali ja sam i dosad aktivno sudjelovao i govorio. Ne samo na skupovima, već i neformalno. To je jedinstvena prilika da s ljudima koji donose odluke razgovarate u opuštenijoj atmosferi, koliko ona može biti opuštena naravno. To je velika odgovornost. Pred nama je borba za vlastite interese. ali borba pameću, ne onim sredstvima iz 90-ih godina."
Predsjedniče, na koji Vi način namjeravate sudjelovati u euro-poslovima s obzirom na svoje ustavne ovlasti.
JOSIPOVIĆ: "Ustav govori kako predsjednik Vlade, Vlada i predsjednik sudjeluju u europskim poslovima sukladno svojim ovlastima. S obzirom na uređenje koje imamo, ogromna većina pitanja spada u nadležnost Vlade. Zato će premijer stalno biti u Vijeću. Ona pitanja koja spadaju u vanjsku politiku i pitanja obrane i sigurnosti svakako su pitanja u kojima ću i ja sudjelovati."
Rastrčali su se strani novinari po Hrvatskoj, zaključak je - Hrvati su zadovoljni ulaskom u EU, ali nema euforije, prije bi rekli malodušje. Što biste Vi rekli?
MILANOVIĆ: "Opažam da hrvatski građani imaju zdravu dozu skepse. Osim kad se glasalo o neovisnosti 1991. godine, svako drugo pitanje koje biste na referendumu ponudili građanima bi podijelilo naciju. Ne na pola, ali uvijek bi jedan dio nacije bio suzdržan ili protiv. I to je dobro. I diljem Europe vlada suzdržanost. Ali, ovo je vrijeme za promjene, za donošenje odluka koje će nas učiniti jačima, vrijeme je u Uniji za donošenje odluka koje će onemogućiti da se dogodi nesigurnost kakva je sada, naročito u bankarskom sektoru. I tu treba podvući crtu. Jer sljedeći korak nisu Sjedinjene Europske Države i nije federacija. Imamo državu, ona nam je jako važna i imat ćemo državu. Više suvereniteta bih dao tek u područjima fiskalne politike, djelomično poreza i kontrole bankarskog sektora."
Predsjedniče, što mislite o Sjedinjenim Europskim Državama?
JOSIPOVIĆ: "Zanimljivo pitanje o kojem sam vodio razgovore s kolegema diljem kontinenta. Moje viđenje Europe u dužem periodu bi bilo - više Europe, ali nikako dokidanje nacionalnih država. Ako budemo govorili o Sjedinjenim Europskim Državama to ni približno neće biti poput SAD-a. Europska budućnost se neće temeljiti na tome da se izgube nacionalni identiteti. Dapače, svoj identitet imamo priliku afirmirati. S jedne strane ćemo jačati naš nacionalni identitet, a s druge ćemo graditi zajednički, europski identitet. A ni u jednom trenutku naš nacionalni identitet neće biti slabiji nego što je sada."
MILANOVIĆ: "Ja uvijek govorim da mi kao mali moramo biti otvoreni. U suprotnom, utopit ćemo se sami u sebi. Ne smijemo graditi ograde ako želimo napredovati. No, moramo čuvati identitet. Štitit ćemo temeljne resurse i interese. Ne možete zabraniti ulazak nečije robe na police u trgovinama, ali s druge strane otvaraju nam se neslućene mogućnosti."
Jesu li te neslućene mogućnosti razlog za strah ili optimizam? Neki gospodarstvenici kažu da se boje europskog tržišta.
JOSIPOVIĆ: "Krivo je što se boje. Europa je prilika kakvu dosad nismo imali i da je nemamo nikakvu sličnu ne bismo dobili. Oni koji ne budu sposobni neće uspjevati. Ali Hrvatska ima potencijala, ima uspješne ljude koji su i danas dobri na europskom terenu."
Obojica ste rekli da se 1. srpnja neće dogoditi čudo. Što će se ipak promijeniti od tog dana?
MILANOVIĆ: "Stupit će na snagu jedan širok dijapazon pravnih propisa, ali to znamo. Spremni smo za to. Sunce će grijati isto, vjetar će puhati isto, kiša će padati isto...
JOSIPOVIĆ: "...ali će mogućnosti biti nove. Prva sekunda 1. srpnja trenutak je kada počinje jedna vrsta utrke u kojoj pomaci neće biti vidljivi odmah. No, za mnoge će naše građane i građanke doći vrijeme u kojem će moći napraviti veće iskorake."
MILANOVIĆ: "Bit će i gubitnika i neslućenih pobjednika. Bitno je samo da netko nepovratno ne završi na dnu. Vratimo se malo na identitet. Stalno ističem i to naše more. Naš identitet je jedinstven. Svatko za sebe smatra da je jedinstven i poseban pa na koncu to nije nitko. U Poljskoj je, primjerice, bio velik strah od EU. Za sada se isplatio. No, oni su država od 40 milijuna ljudi, oni i u vrijeme krize mogu funkcionirati kao kvazi tržište, samo za sebe. Mi smo premali za to. Međutim, naš identitet je poseban što u četiri i pol milijuna ljudi imate Međimurce, Komižane, Istrane, Dubrovčane, Slavonce koje veže zajednička svijest. Pripadnost nečemu što ih objedinjuje. Nema tako male nacije koja je tako različita unutarnje, a toliko povezana događajima iz novije povijesti."
Postoji li vremenski okvir kada će građani Hrvatske početi živjeti bolje?
MILANOVIĆ: "Ja očekujem da će se to dogoditi kroz deset godina. Dakle, radimo na tome. Očekujem deset godina umjerenog rasta. Nismo siromašna država, ali statistički spadamo u manje bogate zemlje. Vidjeli smo što se dogodilo u državama koje su imale ekplozivnu stopu rasta. Dolazi do društvenog disbalansa, razlika u društvu i nemirne ulice."
Je li to dovoljno brzo, predsjedniče?
JOSIPOVIĆ: "Važno je za svako društvo i stabilnost da postoji optimizam, energija koja će građane gurati naprijed. Zato je važno da svake godine, pa makar i malo, porastu BDP i standard. Smijemo očekivati barem mali rast i da će biti manji od onog koji će biti naredne godine."
Vlada je organizirala građane da podijele svoju priču o Hrvatskoj na društvenim mrežama. Možete li Vi s nama u RTL-u Danas podijeliti svoju priču ?
MILANOVIĆ: "Moja je već dosadila svima. Ovo sve što sam govorio danas. Hrvatsku živiš 24 sata, čak je i sanjaš. Tak' je to."
JOSIPOVIĆ: "Ja bih rekao pjesnički: malo je lijepo, malo je dobro. Hrvatska sigurno je velika zemlja, nije ni najmanja, ali je zemlja dobrih ljudi, velikih mogućnosti i zemlja koja napornim radom može osigurati blagostanje za svoje građane i građanke."
Josipović: 'Isplatilo se, postali smo bolje društvo'
S ulaskom u EU građani Hrvatske privikavat će se na novosti koje ih čekaju te o kojima su mjesecima slušali u medijima. No, širu sliku budućnosti Hrvatske u zajednici u kojoj živi oko pola milijarde Europljana dali su gosti HRT-ove emisije Hrvatska u Europskoj uniji : predsjednici Republike, Hrvatskoga sabora i Vlade RH - Ivo Josipović, Zoran Milanović i Josip Leko.
Gosti su se složili kako je Hrvatska imala najteži put do EU, no predsjednik Josipović je naveo kako se isplatilo, prvenstveno zato što je Hrvatska kroz sve ove reforme postala bolje društvo. Leko je rekao kako prekretnicom smatra 2002. godinu kada su se ozbiljno počele graditi demokratske institucije i kada je hrvatsko društvo ušlo u istinske demokratske procese. Premijer Milanović rekao je kako je mislio da ćemo ući ranije u uniju - 2009. EU je bila cilj od 1990. godine.
- Vjerujem da bi se mogli promijeniti na bolje i bez EU-a. Hrvatska je imala teže kriterije, odradili smo to i sada smo u EU i moramo se boriti za svoje interese - istaknuo je premijer.
Na pitanje o nedolasku njemačke kancelarke, Milanović je ponovno odbacio nagađanja te rekao kako je Angela Merkel iznijela svoje razloge.
- Nijemci uvijek kažu ono što žele reći, vjerujem da kancelarka ni ne zna o jučer donesenu zakonu - ponovio je.
Josipović je istaknuo kako je najvažnije da Hrvatska ima dovoljno dobar pravni i etički sustav da može sama rješavati slučajeve, a Leko da je važno na sve građane jednako primjenjivati zakone.
- Svaka zemlja mora imati vlastiti pravosudni sistem i biti sposobna kazniti svaki počinjeni zločin - rekao je Leko.
- Hrvatska ima 12 milijardi eura europskog novca na raspolaganju i bit ćemo uspješni onoliko koliko dobrim projektima izvučemo novca - istaknuo je premijer.
O svom sudjelovanju na summitima Europske unije Milanović je pak rekao:
- Imam glas i on će se čuti. Rekao je kako nas čeka vrijeme u kojem će neki uspijevati, a neki neće. Nemam straha da se naši poslodavci neće snaći u novom okružju, rekao je Milanović te besmislenima nazvao medijske napise u kojima nas se usporđuje s Grčkom.
Leko je govorio o Kući Europe koja se u ponedjeljak otvara u Zagrebu, a koja će biti na raspolaganju svim građanima.
- Ondje će svi koji žele moći dobiti sve informacije o Europskoj uniji i pravima koja im pripadaju kao građanima Europske unije.