Zakonom o potrošačkom kreditiranju koji je u hitnoj saborskoj proceduri Vlada, uz namjeru da riješi problem oko 300.00 građana zaduženih u švicarskim francima, namjerava riješiti i deset godina star problem građana koji su se zadužili kod RBA štedionica, pristali na lihvarske kamate i sada masovno ostaju bez nekretnina.
Nitko nema točan podatak koliko su građana nasamarile štedionice. Poznato je tek da je na sudovima pokrenuto više od tisuću parničnih postupaka, da je 1813 ovršnih postupaka u kojima se ljudima uzimaju stanovi i kuće, a broj onih koji otplaćuju i dvostruko veće iznose od onoga za koji su se zadužili ne može se ni pretpostaviti.
Osnovni problem tih ljudi je što praktično nemaju pravnu zaštitu. U ugovorima o zaduživanju koje su potpisivali mahom stoji da je za sudski spor mjerodavno austrijsko pravosuđe i da će se primjenjivati austrijski zakoni.
Tri zakonska članka
- Naši sudovi ne primjenjuju europsko pravo, pa se proglašavaju nenadležnima. Iznimke su jedino Trgovački sud u Splitu i Općinski sud u Koprivnici koji su ove ugovore o kreditiranju proglasili ništavnima, ali ti postupci još nisu gotovi - kaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić, čije je Ministarstvo pripremilo tri zakonska članka koja će se dodati Zakonu o potrošakom kreditiranju, a trebala bi vratiti nadu ljudima koji su žrtve lihvarenja austrijskih štedionica.
Jedan od tih članaka koji bi im otvorio vrata domaćih sudova glasi da su za sporove vezane uz potrošačko kreditiranje nadležni isključivo sudovi u Hrvatskoj.
Drugi članak glasi da “ako se vodi postupak za utvrđivanje ništavnosti ugovora, sud na prijedlog ovršenika mora odgoditi ovrhu do okončanja postupka”, dok treći kaže da u slučaju da je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik koji u Hrvatskoj nema ovlast za postupanje (dakle, ako štedionice nisu od Hrvatske narodne banke dobile ovlast za rad u Hrvatskoj), taj je ugovor ništavan.
Ovime se, pojašnjava ministar, građanima omogućava da u Hrvatskoj dobiju pravnu zaštitu, ali to ne znači da će se time poništiti njihova obaveza vraćanja duga.
- Ovo je zaštita od lihvarenja - kaže ministar.
Premda je zaduživanje kod RBA štedionica koje su davale kredite uz lihvarske kamate i uzimale u zalog vrijedne nekretnine bilo masovna pojava, ni jedna institucija nije se njome sustavno bavila.
Operirali i u Sloveniji
Do sada su (i to kroz sudske postupke kojima se štedionice nastoje namiriti) identificirane 43 štedionice. Riječ je o seoskim štedionicama iz Austrije i Njemačke koje su prije desetak godina počele investirati milijarde eura.
Osim po Hrvatskoj, operirali su u Sloveniji, Poljskoj i Mađarskoj. Funkcioniraju po sistemu posrednika koji se obraćaju građanima lišenima kreditne sposobnosti, dolaze u njihove domove i poput trgovaca osiguranjima nude im zajmove. Građani su masovno potpisivali ugovore, davali kuće u zalog i uzimali novac.
Davali keš na ruke
Ponekad bi se davao kyeš na ruke, ponekad bi novac podizali u Austriji, a neki od njih su od HNB-a uredno dobivali dozvolu da prebace novac u Hrvatsku. Premda je pojava bila masovna, niti je Narodna banka, a niti bilo koja druga institucija ispitala zakonitost rada štedionica.