Mogu li građani koji su od 2005. do 2008. godine po “starom” Ovršnom zakonu koji je bankama davao mogućnost da od klijenata kao mjeru osiguranja pribave izjavu o blokadi kompletne plaće, izbjeći tu opasnost? Ustavni sud, Fina i Ministarstvo pravosuđa tvrde da ne mogu, zbog čega je jučer predstavnik SNAGA-e Goran Aleksić dignuo uzbunu u Saboru.
- Ta je odredba suluda, od čega će ti ljudi živjeti?! Nije kriv Ustavni sud nego Fina koja krivo tumači odluku Ustavnog suda - dramatično je upozorio Aleksić i pozvao ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića da poduzme hitne mjere i zaštiti građane kojima Fina plijeni kompletnu plaću.
Ukinut članak
Izvor problema je odluka Ustavnog suda od 11. srpnja kojom je ukinuo jedan članak Pravilnika o načinu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima. Riječ je o članku iz 2008. godine kojim se propisalo da se ovršiti može samo dio primanja, čak i ako je klijent prethodno potpisao izjavu i ovjerio je kod javnog bilježnika i banci dao zeleno svjetlo za zapljenu cijele plaće. Ustavni je sud, međutim, odlučio da Pravilnik i izmjene Ovršnog zakona ne mogu djelovati retroaktivno, odnosno da sve izjave o zaplijeni cijele plaće koje su ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i dalje i da je Fina dužna provesti ovrhu u skladu s tim.
Kad je Fina ovih dana, kako je otkrila Slobodna Dalmacija, takvu jednu ovrhu provela, i to nad svojom djelatnicom, nastala je panika. Aleksić smatra da je stav Fine neustavan i vodi diskriminaciji određenog dijela dužnika - onih koji su dizali kredite između 2006. i lipnja 2008. i potpisali izjavu o ovrsi cijele plaće. Uvjeren je da se problem tih dužnika amortizirao izmjenama Ovršnog zakona. “Članak 21. jasno i decidirano propisuje kako se ovršuje plaća.
Njime je definirano da se ne smije ovršiti tri četvrtine plaće do maksimalno dvije trećine prosječne neto plaće, a u završnim odredbama jasno je propisano da će se članak koji se odnosi na ograničenje ovrha plaća primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem zakonu će biti ovršeni.”
Prozvao ministra
Javno je na konferenciji za novinare pozvao ministra Bošnjakovića da objasni hoće li ili neće i dalje biti moguća ovrha cijele plaće i da potvrdi stav kako ta odluka Ustavnog suda nije bitna jer je Ovršni zakon iznad Pravilnika u koji je intervenirao Ustavni sud. A onda mu se, kako je otkrio, tijekom dana javio i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i odgovorio mu da “svima koji su do 17. lipnja 2008. potpisali suglasnost može se ovršiti cijela plaća, i zbog zabranjene retroaktivnosti to se ne može promijeniti”.
Taj stav potvrdio je i novinarima Jutarnjeg lista:
“Nažalost, određeni broj ljudi, ne znamo točno koliki, potpisao je takve izjave. Ne postoji zakonska akrobacija da se te izjave derogiraju. Ne možemo nešto što je bilo izričito propisano zakonom naknadno proglasiti ništavnim, ne možemo donijeti zakon kojim bi se pobio prethodni zakon”, izjavio nam je Bošnjaković i pojasnio kratku genezu problema.
- Ministarstvo financija je 2013. donijelo Pravilnik kojim je zaštitio dio plaće, nakon čega je Raiffeisen banka pokrenula pitanje ustavnosti tog Pravilnika na Ustavnom sudu. Razumijem Aleksića i ja bih volio pomoći građanima, ali nemoguće je poništavati zakone.
Pao pravilnik
Aleksić smatra da ministar nije u pravu:
- Svaki dio zakona može se derogirati novim zakonom, baš svaki, a pitanje ustavnosti utvrdit će ponovo Ustavni sud, ako pitanje netko pokrene. Ipak se u prethodnoj odluci radilo o tome da je ministar pravilnikom rušio zakonske odredbe - što je apsolutno neustavno. Potrebno je samo malo hrabrosti. Ništa strašno za ministra ako Ustavni sud ponovno sruši odredbu, ovaj put zakonsku, i samo u tom slučaju naša savjest može biti mirna.
Jučer se priopćenjem oglasila i Raiffeisen banka. Tvrde kako su “uvijek bili i bit će spremni na dogovore s klijentima kojima stoji na raspolaganju niz mogućnosti koje uključuju restrukturiranje, pa tako i mogućnost izvansudske nagodbe. Banci nikada nije niti će biti u interesu dovoditi klijente u takve nepovoljne situacije, već isključivo onemogućiti nepoštenu praksu”, pišu i naglašavaju da su sporne izjave o blokadi kompletne plaće praksa cijelog bankarskog sektora.
“Upravo iz razloga što smo svi svjesni situacije u Hrvatskoj, nikome nije u interesu ovršiti klijente te ih dovoditi u bezizlazne situacije. Banka će i dalje proaktivno, te u duhu etičnog poslovanja, sa svakim klijentom pronaći najbolje rješenje za financijsku situaciju u kojoj se određena osoba nalazi”, poručuju iz RB-a.
Aleksić se ipak ne predaje i traži od Vlade da hitno predloži nove izmjene Ovršnog zakona i spriječi novu diskriminaciju.