ZAGREB - Između ministra financija Slavka Linića i banaka ponovno je napeto: nakon povratka iz SAD-a, glavni državni financijaš potvrdio je skoro uvođenje poreza na imovinu , koji bi se trebao prije svega obrušiti na banke.
Tako bi se na meti poreznika od sljedeće godine trebale naći banke koje su građevinarima, ali i građanima koji nisu bili u stanju uredno vraćati kredite, uzeli stanove. U Vladi očito vjeruju da će banke na taj način potaknuti da umrtvljenu imovinu stave u funkciju, a možda i da konačno obore cijene nekretnina, koje su, ako se uzme u obzir kupovna moć, vrlo visoke.
Novi stanovi
U cijeloj toj priči paradoksalna je činjenica da je, unatoč sve manjem interesu za kupnju stanova, cijena novogradnje krajem 2011. - dakle, nakon tri godine laganog pada - dostigla onu iz 2008., kada su se još nekretnine prodavale kao na traci!
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena četvornog metra u novogradnji u drugom je polugodištu 2011. iznosila 11.549 kuna. Istovremeno, broj odobrenih građevinskih dozvola za stanove u posljednjih pet godina se prepolovio, kao i broj prodanih novih stanova. Tako je 2011. prodano svega 42.245 stanova, dok je rekordne 2007., dakle prije krize, u Hrvatskoj je prodano 66.797 stanova.
Unatoč tome, vlasnici stanova - bilo fizičke osobe bilo pravne - ne spuštaju cijene: u Hrvatskoj je višak od oko 10.000 neprodanih stanova, a cijene nekretnina neznatno su se smanjile u odnosu na pretkrizno vrijeme.
Razlika je 10 posto
Prema nekim procjenama, razlika između traženih cijena stanova i onih po kojima se ostvare kupoprodaje iznosi oko 10 posto. Ne kupuju se čak niti stanovi i kuće na dražbi, oduzete putem ovrhe, iako se po zakonu mogu prodati za 2/3 procijenjene tržišne vrijednosti.
Prema podacima iz Očevidnika nekretnina Hrvatske gospodarske komore (HGK), trenutačno se ovrha provodi nad 893 kuća, stanova i poslovnih prostora. Usporedbe radi, krajem 2009. ih je bilo 553. Od tih 893 nekretnine, pod ovrhom je 361 kuća i 111 stanova. Gdje je tu logika?
Dogovor oko otplate
- Jedan od razloga je psihološki. Ljudi ne žele kupiti stan za koji znaju da je iz njega izbačena, primjerice, obitelj s troje male djece. Međutim, važniji je faktor to da banke imaju zanemarivo mali broj ovršenih stanova. Istraživanje koje sam radio sredinom prošle godine pokazalo je da je ukupno u Hrvatskoj bilo 7 milijardi kuna kredita koje građevinari nisu vraćali bankama i još 10 milijardi kuna kredita koje građani nisu otplaćivali. Govorimo, dakle, o lošim kreditima, što znači da nije otplaćeno tri i više rata. Istovremeno je bilo svega 387 milijuna kuna nekretnina pod ovrhom. Vidite koliki je to nesrazmjer. Dakle, banke gotovo uopće ne idu na ovrhu nekretnina - objašnjava Josip Tica, ekonomski stručnjak za područje tržišta nekretnina.
Iz vodećih hrvatskih banaka jučer su nam otvoreno kazali kako njihova poslovna politika nije usmjerena na preuzimanje stanova, budući da im u fokusu poslovanja nije gomilanje praznih nekretnina. Bankama je u interesu prodati nekretnine, a ne držati ih praznima jer takva imovina za banke predstavlja trošak. Stoga se banke na oduzimanje stanova neurednim dužnicima odlučuju samo u krajnjem slučaju: onda kada iscrpe sve druge mogućnosti.
Prije toga, pokušat će s neurednim dužnikom postići kakav-takav dogovor oko otplate kredita.
Linićeve su najave stoga iznenadile bankare, koji nam kažu da se tu ne radi ni približno o tako velikom broju stanova kako se u javnosti to obično misli. Tako, primjerice, u Raiffeisenu kažu da su u prošloj godini ovršili samo 11 kuća i stanova, dok u ovoj godini nisu imali ni jednu ovrhu. Linićeve najave, međutim, nisu htjeli komentirati.
- Svaka odluka koja je usmjerena k oporavku gospodarstva dobra je i ima našu punu podršku, ali pitanje neprodanih neretnina nije jednodimenzionalno i ne ovisi isključivo o bankama - kazali su nam u Hypo banci. (...)
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA...