Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar na svojoj prvoj konferenciji za novinare podržao je predloženu reformu školstva i prvih 20 kurikularnih dokumenata, uz konstataciju da "u reformi osjeća pjenušavi idealizam".
- Pjenušavi idealizam potreban je našoj djeci. Znam koliko im je u školi potrebno vedrine, i sam sam otac školaraca. Općenito se kao društvo moramo učiti pozitivizmu i kulturi rasprave, rekao je Šustar, pozivajući sve zainteresirane da se u što većem broju od 29. veljače uključe u stručnu raspravu o kurikularnoj reformi jer nakon toga "nema grintanja".
Reforma bi od jeseni trebala eksperimentalno krenuti u 60 osnovnih i srednjih. U sve škole uvela bi se zaključno sa školskom godinom 2020./21.
Za petogodišnji proces uvođenja reforme potrebno je 50 milijuna eura, od kojih će veći dio biti uložen u edukaciju učitelja i nastavnika. Ministar je otkrio da je za reformu iznimno zainteresiran premijer Tihomir Orešković koji ga je izričito zatražio da ga redovito o njoj izvještava.
- To me raduje, koliko i pozitivan stav predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema ovome projektu. To su iznimno važne stvari, one su metapolitičke, nešto što ide puno dalje od bilo koje vlade, bilo lijeve, bilo desne, rekao je Predrag Šustar.
Raduje se, dodao je, javnoj raspravi i mogućem neslaganju s predloženim mjerama. I osobno se s nekim stvarima u predloženim dokumentima slaže, s nekima ne. Možda bih ja neke stvari drukčije napravio, no poanta je da se kroz raspravu razriješe, poručio je.
Voditelj ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu, Boris Jokić, naglasio je da je u zadnjih godinu dana u različite segmente kreiranja dokumenata uključeno oko 1000 ljudi, mahom iz škola, instituta i sa sveučilišta, za koje tvrdi da su potencijal ove zemlje. Prema njihovu prijedlogu, u prava dva razreda osnovne škole nastava bi bila integrirana, što znači da ne bi bila podijeljena kruto na školske predmete; a ne bi bilo ni brojčanih ocjena.
Upitan na temelju čega je došao do toga da ne bi trebalo biti brojčanih ocjena u nižim razredima osnovne, Jokić je odgovorio da je za to više razloga, a prvi je što su razvojni putevi djevojčica i dječaka te dobi različiti.
- Drugi je razlog što 85 posto djece u prva dva razreda ima zaključene petice iz svih predmeta. Kvalitetnijom povratnom ocjenom, koja je sadržajnija od brojčane, želi se utjecati na kvalitetu učenja, objasnio je Jokić.
Promjenama se predlaže produljenje nastavne godine za dva tjedna – u cilju uvođenja projektne nastave. U trećem razredu opće gimnazije uveo bi se izbor između sedam modula kroz izbor interesnih područja zanimanja, a u strukovnom obrazovanju 50 posto učenja kroz praksu. Iako reforma ne podrazumijeva uvođenje novih predmeta, predstavljene su međupredmetne teme: učiti kako učiti; upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravlje (tu bi prvi puta učenici učili o mentalnom i socijalnom zdravlju te samopomoći); poduzetništvo, osobni i socijalni razvoj te održivi razvoj.
- U zemlji u kojoj živimo u prošlosti, kroz prošlost i za prošlost, kurikularna reforma je nova ideja napretka. Iako nije savršena, ona je iskren pokušaj stvaranja boljeg društva, zaključio je Jokić.
Na pitanje novinara slaže li se s ocjenom premijera Oreškovića da je društvu sve manje tolerancije prema sugovornicima, ministar je odgovorio: - Premijer uvijek ima pravo (osmijeh). Društvu fali kultura dijaloga. Nisam za jednoumlje, već za zajedništvo kojem prethodi dobra kultura razgovora. I rasprava o reformi školstva će potrajati, a onda ćemo dobiti sustav s kojim ćemo biti ponosni.