ZAGREB - Medijska scena u Hrvatsko nije uređena, a država na žalost nema medijsku politiku u smislu javne politike kao što primjerice postoji politika zdravstva ili obrazovanja, izjavila je danas ministrica kulture Andrea Zlatar Violić za "Intevju tjedna" Radija 101.
- Ne postoje jasni ciljevi koji bi uredili odnose u cijelome prostoru i u odnosima tiskanih medija i u odnosima elektroničkih medija, a posebno u odnosu medija koji su na indirektni način financirani, a zapravo ih financiraju građani, ocijenila je ministrica Zlatar Violić.
Novi bi Zakon o HRT-u mogao ići u prvo čitanje na travanjskoj saborskoj sjednici, najavila je.
- To neće biti cjelokupni zakon o HRT-u, radi se o izmjenama i dopunama, koji pokušavaju urediti dva segmenta - jedan je odnos Uprave, Nadzornog i Programskog vijeća, da bi HRT mogla u upravnom smislu početi normalno funkcionirati jer su tu sukobi i problemi najočitiji. Drugi je način biranja urednika, odnosno pokušaj da u što većoj mjeri sami novinari utječu na izbor urednika, kazala je ministrica kulture.
Osnovna intencija tih izmjena je da Programsko vijeće više nema nikakvih ovlasti u upravljanju nego da se stvarno bavi samo ocjenom programa.
- Dakle, na koji način, u kojoj mjeri i omjerima HRT ispunjava one zadatke koji su joj propisani - bilo ugovorom bilo zakonom, dodala je.
Ministrica Violić je također odbacila sve špekulacije o tome da bi političari ušli u Programsko vijeće HRT-a.
Informativni program je, po njezinim riječima, najbolnija točka jer je doživio veliki pad gledanosti.
- Informativno program je sigurno ona vrsta programa po čemu će televizija napraviti iskorak, dakle, ako po nečemu može vratiti povjerenje gledatelja u smislu što većeg povećanja gledanosti onda to mora biti informativni program, istaknula je Zlatar Violić.
- Ne možemo zadnjih mjeseci govoriti ni o kakvom problemu političkoga utjecaja ili toga da je HRT dobra ili loša zato što je objektivna ili neobjektivna, nego se radi naprosto o kvaliteti novinarstva, o tome kako proizvesti kvalitetnu vijest, što zapravo pripada formatu informativnog programa, ocijenila je.
O tome tko profitira najviše u situaciji u kojoj se HRT danas nalazi, ministrica kulture je rekla kako joj se čini da najviše profitiraju vanjski producenti koje putem 'outsoursanja' i prodavanja svojih usluga zapravo financira televizija, dok dio samih HRT-ovih resursa ostaje neiskorišten.
Što se tiče načina biranja urednika, Zlatar je rekla da bi se tu trebalo voditi kriterijem kvalitete i profesionalizma.
Također je odbacila i mogućnost da novi zakon o HRT-u omogući da urednik televizije postane osoba koja nema 51 posto novinara iza sebe.
Nije željela govoriti o detaljima vezanim za način biranja direktora HRT-a jer, kako je rekla, oni nisu usklađeni s Ministarstvom pravosuđa. Naglasila je, međutim, kako Vlada RH sigurno neće imati nikakvog upliva nego će cijeli način izbora biti između Saborskog odbora za informiranje i cjeline Hrvatskog sabora. "Dakle, birat će ga Sabor", kazala je.
- U Programskom vijeću neće sjediti saborski zastupnici, već bi trebali sjediti ljudi koji su stručnjaci za medije. Vjerujem da ćemo ih 10 plus jedan naći iz redova televizije, koji su nezavisni i koji se bave medijima kao profesijom, poručila je ministrica kulture.
Govoreći o sudbini dnevnog lista Vjesnik ministrica Zlatar Violić je rekla kako je on, na žalost d.o.o. i podliježe Zakonu o stečaju.
- Nije na meni da proglasim njegov stečaj jer bi mi to bilo jako teško. Ja sam s argumentima koji dolaze iz kulturne i društvene sfere branila opstanak Vjesnika kao javnoga medija, istaknula je.
Dodala je kako se nada da se u prostoru koji se može urediti putem još jednog neuređenog područja, a to je Hina - koja je državna agencija i trebala bi biti jedan javni servis učinkovitiji nego što je do sada - jednim procesom povuku kvalitetni ljudi iz Vjesnika i da se ponovno u nekom trenutku pokrene publikacija.
- Možda prvo portalska, a zatim tiskana, koja će čuvati ovu vrstu baštine, da tako kažem brenda, a koja će početi osvajati svoju publiku, rekla je Zlatar Violić.
- Državni mediji ne mogu postojati na taj način da budu glupa slikovnica onog što se događa na Vladi ili u Saboru, dakle da prikazuju samo povoljno ono što se zbiva, rekla je.
- Meni se propast Vjesnika čini najbolnija u odnosu na to što se u potpunosti tržište tiskanih medija izručuje komercijalnom profitabilnom tipu novinarstva, zaključila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.