Poljoprivredna ekonomija Ovčara, smještena 5 km istočno od Vukovara, zauvijek će ostati najveće stratište Hrvata u Domovinskom ratu. U noći sa 20. na 21. studenoga 1991. na toj je farmi izvršeno masovno pogubljenje hrvatskih branitelja i civila dovezenih iz vukovarske bolnice.
Njih 200, od 261 osobe koliko ih je odvezeno iz bolnice, ekshumirano je iz masovne grobnice, koju je u listopadu 1992. otkrila tadašnja novinarka Le Mondea, a poslije glasnogovornica Haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. Prema riječima pukovnika Ivana Grujića, bivšeg predsjednika Povjerenstva Vlade za zatočene i nestale, još 14 osoba s popisa odvezenih iz bolnice pronađeno je na drugim mjestima na području Vukovara, a za 47 se još traga.
Spomen-dom
Ukupno se, pak, 291 osoba iz Vukovara još vodi kao nestala.
O 25. obljetnici masakra Hartmann je ponovila da se na području Ovčare sigurno nalazi još jedna masovna grobnica.
- Riječ je o najmanje 30 osoba koje su ubijene u hangaru, na mjestu današnjeg Spomen-doma Ovčara, i koje su nakon pogubljenja prebačene na drugu stranu ceste u jedan manji jarak, gdje su zakopane. No, s obzirom na to da je to bili izuzetno plitko, po nalogu tadašnje JNA, posmrtni ostaci tih žrtava prebačeni su u veljači 1992. na područje u blizini masovne grobnice u kojoj je pronađeno 200 žrtava. Ta informacija potvrđena je i u Beogradu na suđenju za ratne zločine na Ovčari. Mi smo svih ovih godina uporno provodili probna iskapanja kojih smo obavili više od 40, prekopali smo nekoliko jutara zemlje, dovezli smo najmoderniji radar iz Njemačke za satelitsko snimanje, ali sve je bilo neuspješno jer nismo imali pravu informaciju.
Bez pomoći
Na žalost, nismo u tom našem traženju dobili ni očekivanu pomoć Međunarodnog suda, kao ni od vlasti u Srbiji tako da je ta grobnica do današnjeg dana ostala velika enigma. Svi mi koji smo na tom poslu radili znamo da je tamo negdje, ali nitko ne zna gdje točno - rekao nam je Grujić koji je proljetos, nakon 23 godine upravljanja potragom za nestalima, smijenjen s dužnosti.
- Ipak, nadu ne treba gubiti. Postoji još jedno neistraženo područje koje se nalazi 500-tinjak metara od mjesta otkrivene masovne grobnice u smjeru Sotina. U našem planu i programu nalazi se i istraživanje tih lokaliteta, ali otkako sam otišao iz Ureda, ne znam je li se po tom pitanju nešto radilo - rekao je Grujić.
Dodao je i kako je veliki problem činjenica da se radi o tlu koje se već 20-ak godina obrađuje u poljoprivredne svrhe, situaciju otežavaju i arheološki ostaci, a problem je i što su tamo bili rovovi.
Ljudi znaju gdje je to
- Zadnja istraživanja radili smo prije godinu i pol. Međutim, ta situacija morat će se riješiti bilateralnim putem, jer smo mi kroz brojne razgovore utvrdili da vlasti u Srbiji imaju arhivske materijale koji bi trebali otkriti mjesta masovnih grobnica.
Oni su nam i rekli da će arhive otvoriti kada se zatvore procesi u Haagu, a s obzirom na to da su praktički završeni, Srbija je te arhive već morala otvoriti. No, čini se da oni za to još nisu spremni - zaključio je Grujić.
Za to vrijeme Vukovarci ne kriju ogorčenje. Manda Patko, predsjednica udruge Vukovarske majke, već 25 godina traga za nestalim suprugom Stjepanom.
- Znamo mi za sve te priče o grobnicama. Sastajali smo se i sa srpskim udrugama i kada god bismo spomenuli neku lokaciju, odgovoreno nam je da je to istraženo i da ništa nije pronađeno. U Vukovaru dan-danas žive ljudi koji znaju gdje je i koliko ljudi ubijeno i zakopano, ali šute. Mi se više i ne nadamo da će ikome od njih proraditi savjest, ali zato država treba sve učiniti da se istina dozna - poručila je Patko, s kojom se složio Zdravko Komšić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.