Sve do kasnih popodnevnih sati oko prijedloga izmjena Ovršnog zakona, što ga je inicirao Most ne bi li pomogao građanima pod ovrhama, vladalo je jedinstvo među saborskim zastupnicima.
Potom je oko 16 sati na saborske klupe stigao novi paket amandmana Mosta i izazvao preokret. Amandmanima se, usprotivili su se kritičari, znatno mijenja duh zakona i za njih bi trebalo tražiti suglasnost Vlade koja je već korigirala prijedlog sa svojih 13 amandmana. Oporba predvođena Peđom Grbinom prozvala je mostovce da rade ispod žita i pozvala ih da povuku te amandmane.
Dvije su stvari postale sporne; amandman o obustavi prisilne naplate za kredite kojima je već naplaćena glavnica i apsolutni zastarni rok od 10 godina koji bi trebao spriječiti, kako je naglasio Nikola Grmoja, da ljudi budu doživotno blokirani.
Zbog prvog amandmana krediti u Hrvatskoj će postati nemoguća misija, poentirao je SDP-ov Peđa Grbin. Pitanje je bi li s tim ograničenjem ijedna banka više htjela dati kredit za kupnju prve nekretnine. Drugi je diskutabilan jer se u amandmanima ne razlikuje ovrha kod potrošačkih odnosa od svih drugih slučajeva prisilne naplate, upozorio je Grbin.
- Ako se, primjerice, gospodi iz Remorkera ne naplati u roku od 10 godina od pravomoćne presude, neće se naplatiti nikada. Vi ste ograničili državu da u slučaju kaznenog djela naplati svoja potraživanja, ilustrirao je Grbin, kojeg amandmani tjeraju na zaključak da “mostovci žele da se ovaj zakon ne izglasa kako bi cijelo ljeto mogli galamiti da su se borili protiv odvjetničkog, bankarskog i javnobilježničkog lobija”.
HSU-ov Silvano Hrelja zamjerio je mostovcima “porast aspiracija”. “Ovo postaje licitacija tko će više napraviti za građane”, dodao je i HNS-ov Stjepan Čuraj.
Tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić rekao je da nitko iz Mosta nije kontaktirao Vladu i tražio usuglašavanje. “Amandmani bitno mijenjaju naš dogovor. Tek ste ih popodne predali, zašto ne odmah ujutro? Sutra očekujete glasovanje i imam osjećaj kao da ne želite da se to prihvati”, procijenio je Salapić.
- Most želi zaštititi jedinu nekretninu, odnosno spriječiti provođenje ovrhe na nekretnini koja je opterećena založnim pravom zbog ugovora o kreditu u slučaju kada je vrijednost glavnice kredita već plaćena kreditoru, objašnjavao je Nikola Grmoja nove amandmane.
Povećava se, opisao je, iznos glavnice zbog koje se jedina nekretnina ne može ovršiti s prvotno usuglašenih 20 na 50 tisuća kuna, a u takvoj situaciji je oko 220 tisuća ljudi. U slučaju ovrhe nekretnine nudi se zamjenski smještaj na 18 mjeseci koji bi plaćala država. Druga ključna stvar, nastavio je Grmoja, jest deblokada dugotrajno blokiranih ovršenika, pri čemu je preduvjet obustave ovrhe činjenica da se tražbina ne naplaćuje.
Hrvoje Runtić naveo je podatke Fine prema kojima je do 30. travnja ove godine bilo 328.872 blokiranih, s ukupno 42 milijarde i 190 milijuna kuna. “Ovakav Ovršni zakon ne funkcionira. Glavnica te 42 milijarde je oko 8 milijardi kuna, znači ljudi su dužni 8 milijardi, a ostalo su zatezne kamate i drugi troškovi”, upozorio je Runtić.
Salapić je otvorio mogućnost i trećeg zakonskog čitanja i zamjerio mostovcima što šire zakon neprovedivim prijedlozima. Miro Bulj poručio je kako vremena za treće čitanje nema jer građani iseljavaju iz zemlje. I Anka Mrak Taritaš apelirala je da se izglasa jer smatra kako nitko nema pravo blokiranima reći “sad smo se šalili”. HDZ-ov Ivan Šuker sugerirao je da se nađe zajedničko rješenje jer “nikome nije u interesu da gledamo traume hrvatskih građana”.