Posljednjih dana unutar SDP-a vodila se vrlo intenzivna kampanja s ciljem odgode unutarstranačkih izbora, i to za gotovo godinu dana. Struja koja se za to zauzima, a jedan od njezinih eksponenata navodno je bivši predsjednik Podravkine Uprave i bivši savjetnik u Agrokoru Zvonimir Mršić, smatra da SDP ne bi trebao birati novog predsjednika stranke i novo vodstvo prije lokalnih izbora.
No, od toga, čini se, neće biti ništa. Zasad je tu ideju iz cijelog Predsjedništva SDP-a podržao jedino Franko Vidović, i to na društvenim mrežama, a većina članova Predsjedništva s kojima smo razgovarali smatra da izbore treba održati u rujnu te u političku jesen krenuti s novim stranačkim vodstvom. Toga je mišljenja, doznajemo, i v.d. predsjednika SDP-a Zlatko Komadina.
Jasna odluka
- Na zadnjem Predsjedništvu svi su bili za to da izbori budu u rujnu. Nama treba novo vodstvo i zbog Sabora. Komadina je župan i on ne može biti u Saboru, a Bero se povukao. Zadnji put smo donijeli jasnu odluku, i čudno mi je da je ljudi sa strane pokušavaju promijeniti - rekao nam je jedan od članova Predsjedništva navodeći da je SDP, unatoč lošem izbornom rezultat,u najjača oporbena stranka, a u Saboru koji im je jedina politička pozornica, nemaju svoga predsjednika.
- Mi u Saboru moramo imati šefa oporbe. Nemamo ni jedan argument da odgodimo izbore. Čeka nas ozbiljna jesen, proračun, korona... Moramo imati vođu - kaže ovaj naš sugovornik koji u potencijalnoj Mršićevoj kandidaturi vidi problem u tome što nije sudjelovao u izborima i ušao u Sabor.
- Odgoda predsjedničkih izbora ne dolazi u obzir, premda su pravila luđačka košulja za svakog tko će biti predsjednik SDP-a. Uvijek je predsjednik imao dva tjedna da nešto modelira do konvencije, a sada toga nema. Sada se svi biraju isti dan: predsjednik, Predsjedništvo i Glavni odbor.
Predsjednik nema nikakav utjecaj na sastav. Napravili smo kućice i definirali tko u njih može ući, koliko žena, koliko muškaraca, iz kojih regija... - govori nam drugi član Predsjedništva i navodi da bi bilo dobro da novi šef stranke izađe s prijedlogom na tragu poteza koji je Ivica Račan povukao 2004. godine kad je ukinuo Predsjedništvo i umjesto njega stranku vodio s izvršnim odborom te znatno smanjio Glavni odbor.
Biljana Borzan je i javno rekla da bi SDP trebao odustati od izbornog modela jedan član, jedan glas, a u tom razmišljanju nije usamljena. - Od posljednja dva predsjednika svaki je ostavio svoj loš trag koji su predstavljali kao demokratski iskorak. Zoran Milanović je uveo ‘jedan član, jedan glas’, a Davor Bernardić ‘zip model’ koji znači da mora biti jednak omjer muškaraca i žena te naizmjenični poredak - kaže sugovornik koji je također u Predsjedništvu.
- Smatram da što prije imamo izbore, to bolje. Ne vidim što bismo dobili odgodom, samo kampanju koja će trajati dvije godine. Ne bismo se konsolidirali time što bismo čekali - kaže sljedeći sugovornik.
Ozbiljan problem
On u Peđi Grbinu koji je jedini dosad objavio da će se kandidirati vidi dobrog novog predsjednika SDP-a, no ističe da ima ozbiljan problem.
U stranci su, kaže, stekli dojam da je on kandidat stranačke frakcije koja je prije dvije godine tražila od Davora Bernardića da odstupi s čela stranke, odnosno grupacije koju čine Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović, Vedran Babić (inače suspendirani članovi Predsjedništva koji će se s Grbinom u srijedu nakon dvogodišnje suspenzije prvi put pojaviti na Predsjedništvu) i Biljana Borzan.
- Zamjeraju mu što je okružen tim ljudima i doživljavaju to kao dvorske spletke. Trebao bi što prije izaći iz toga kruga i okupiti oko sebe Milanovićeve i Berine ljude - kaže nam.
Slično razmišljaju i drugi.
Najteži posao
- Peđa Grbin se dokazao na zadnjim unutarstranačkim izborima kad su on, Zlatko Komadina i Boris Lalovac dobili najviše glasova, a sada se dokazao i na parlamentarnim izborima. Zvonimir Mršić se nije dokazao ni na jednim izborima - govori jedan od vodećih SDP-ovaca i nastavlja da će Grbinu biti najteži postao postati kohezivni element koji bi dobio podršku i povjerenje takozvane neretvanske skupine, odnosno mlađih gradonačelnika, a uz njih bivših milanovićevaca i Bernardićeve struje.
- Najgore bi bilo da mu se u Saboru dogodi ono što je imao Bero, odnosno da mu pola Kluba koji sada broji samo 32 zastupnika okrene leđa - kaže jedan od čelnika SDP-a koji je prilično uvjeren da će Grbin biti sljedeći predsjednik SDP-a. Ovaj naš sugovornik dodaje kako vjeruje da će Bernardić do kraja postupiti kao i Zoran Milanović kad je SDP 2016. godine izgubio izbore.
Osim što se povukao s čela stranke i njezino vođenje do izbora novog predsjednika prepustio Milanki Opačić, Milanović je tada kao zastupnik došao samo na konstituirajuću sjednicu Sabora i više se nije pojavljivao u Saboru. Svoj mandat je prepustio stranci.
- Bero nije rekao što je odlučio i hoće li se povući i iz Sabora. Ako to ne učini, moglo bi se dogoditi da je pola naših zastupnika lojalno bivšem predsjedniku SDP-a, a druga polovica novome - kaže sugovornik iz Predsjedništva SDP-a.