Veliki planovi oko Velikog Brijuna, čije je hotele i vile trebao preuzeti neki od poznatih i velikih svjetskih hotelskih brendova, očito su se izjalovili. Iako su za njih veliki i poznati investitori i brendovi poput One&Onlyja, Ritz Carltona i Astorije načelno pokazivali interes, čini se da aktualna Vlada ne želi po tom pitanju ništa poduzimati, iako je prethodna Vlada pokrenula proceduru i na izradu projekata potrošila milijune.
Tome u prilog govori činjenica da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nije pokrenulo potrebnu izmjenu i dopunu prostornog plana Brijuna, što je bio preduvjet za razvoj projekta čiji je natječaj za izbor potencijalnih investitora najavljivan još za jesen 2014. godine.
“Prostorni plan Nacionalnog parka Brijuni donio je Hrvatski sabor 2001. godine. Plan je na snazi i dosad nije pokrenut postupak njegovih izmjena i dopuna”, stoji u odgovoru tog Ministarstva.
Aktualna Vlada
S druge strane, neslužbeno doznajemo da se aktualnome ministru zaštite okoliša i energetike Slavenu Dobroviću, nije svidio plan i projekt koji je aktivno gurala prethodna Vlada te je vrlo izvjesno da će se sve mijenjati i raditi iz početka. To se donekle može iščitati i iz službenog odgovora tog Ministarstva na naš upit.
“S obzirom na činjenicu da je osnovna djelatnost nacionalnih parkova u Hrvatskoj, pa tako i NP-a Brijuni, zaštita i održavanje izvornosti prirode, kao prioritetna aktivnost provodi se rješavanje problematike vodoopskrbe i odvodnje svih, pa tako i turističkih kapaciteta.
Koncesije
Davanje pojedinih objekata u koncesiju razmatra se kao jedan od modela davanja objekata drugim pravnim osobama na korištenje. No, prije toga treba ostvariti određene propisane aktivnosti koje bi omogućile pokretanje postupka davanja navedenih objekata na odluku Vlade. Izrada novog Prostornog plana NP Brijuni prema mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike je također prioritet, no postupak donošenja i izrade je pri Ministarstvu prostornoga uređenja i graditeljstva”, navodi se u njihovu pismenom odgovoru.
Ogorčeni konzultanti
Prema planu, nakon što vanjski konzultanti izrade projekt i analizu davanja brijunskih vila i hotela u koncesiju, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode trebalo je Vladi predložiti model koncesije za hotelijerstvo i prateće ponude otoka Veliki Brijun. Vlada je u vrijeme ministra turizma Darka Lorencina dala suglasnost na odabir savjetnika za izbor investitora u hotelijerstvo i prateće ponude otoka. U siječnju 2014. izabrana je zajednica ponuditelja koju čine Horwath i Horwath Consulting iz Zagreba i Raiffeisen Centrobank iz Beča, koja je svoje usluge savjetovanja trebala naplatiti 6,52 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno oko osam milijuna kuna. Projektom su se planirali veliki zahvati u infrastrukturu te kompletan redizajn turističke ponude i popratnih sadržaja, a njegova je vrijednost bila procijenjena je između 1,5 i dvije milijarde kuna.
Konzultanti su prvi dio ugovorenog posla odradili još u svibnju 2014. te Ministarstvu isporučili koncept poželjnog korištenja cjelokupnog prostora otoka. Izradili su pravni, financijski i prostorno-planski status predmeta koncesije te uspostavili režim zaštite, koncept razvoja hotelske i povezane ponude na otoku Veliki Brijun i procjenu ekonomskih učinaka ulaganja te napravili izračun minimalno prihvatljive godišnje koncesijske naknade.
- Mi imamo ugovor s Vladom još od Zorana Milanovića. To je bio konzorcij od šest tvrtki s nama na čelu. Dosad smo obavili due dilligence, koncept i izračune te prijedlog poslovnog modela. Sve je prezentirano ministrima u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i sve je načelno prihvaćeno te se donijela odluka o promjeni prostornog plana NP-a Brijuni kao osnova za postupak nalaženja investitora (utvrđivanje zone koncesije i druge stvari). Nakon toga muk i par sastanaka s Dobrovićem koji nema ni viziju, ni kapacitet za nastavak projekta jer je Vlada još jednom promijenjena - kaže ogorčeni konzultant Miroslav Dragičević koji traži razgovor s odgovornima u Vladi te samim premijerom Andrejom Plenkovićem. Također traži odgovornost za nečinjenje prema projektu te čak razmišlja o tužbi jer s Vladom ima sklopljen ugovor.
Povijesna matrica
U Ministarstvu tvrde da su ugovor s konzultantom potpisali u ime i za račun NP-a Brijuni koji su za prvu fazu projekta konzultantu isplatili 40 posto od ukupno ugovorenog iznosa ugovora. Tvrde da model koncesije nije prihvaćen.
- Druga faza projekta trebala je početi pod uvjetom da Vlada donese odluku o prihvaćanju modela koncesije, što nije učinjeno jer se pokazalo da za privlačenje poželjnih investitora treba riješiti imovinsko-pravne odnose i donijeti novi prostorni plan NP-a Brijuni - navode u Ministarstvu.
Bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović još je početkom veljače 2015. rekao da je s Ministarstvom kulture izrađena konzervatorska studija te je donesena preporuka stručnjaka da se središnja zona Brijuna može vratiti na povijesnu matricu iz razdoblja između dva svjetska rata kada su postojali veći kapaciteti. Istodobno s tim se rješavalo problematično pitanje utvrđivanja granica pomorskog dobra i izrada prostornog plana. Na Vladi se u toj prvoj polovini 2015. godine trebao naći upravo taj sporni prijedlog ciljanih izmjena i dopuna prostornog plana. A glavni razlog tim izmjenama, kako je tvrdio bivši ministar, jest to što prema postojećem planu nisu mogući zahvati nužni za kategorizaciju objekata s pet zvjezdica.
Hoteli Neptun i Karmen trebali su doći na razinu pet zvjezdica
Prema prvotnim planovima, hoteli Neptun i Karmen trebali su se obnoviti i proširiti te doći na razinu od pet zvjezdica. Hoteli Jurina i Franina trebali su se srušiti, a na njihovu mjestu nastati luksuzni resort. Trebao se sagraditi i manji elitni kongresni centar te stvoriti uvjeti za prihvat megajahti. Sadašnja slika Brijuna daleko je od ove zamišljene, a luksuznog turizma nema ni u tragovima. Nažalost, sve je ostalo u šezdesetim godinama, a i ove godine u pripremu sezone ulagat će se samo u održavanje, što je iznimna šteta s obzirom na ljepotu i povijest otočja. Prema podacima Nacionalnog parka Brijuni, lani su ostvarili oko 31 tisuću noćenja te je otočje posjetilo oko 182 tisuća izletnika i oko 1700 jahti. Ostvareni su prihodi od 25 milijuna kuna.