Stari papir i staklo, ali i baterije i lijekovi kojima je prošao rok trajanja ne bacaju se u kućno smeće. Po gradu su postavljeni posebni kontejneri u koje se odvojeno bacaju. Na svakih stotinjak metara nalaze se dodatni kontejneri za metal i plastiku. Upotrijebljene baterije vraćaju se u prodavaonice gdje su postavljene kutije za tu svrhu. Lijekove s isteklim rokom trajanja se odnose u ljekarnu. Tako još od 1987. godine sa smećem postupaju Austrijanci, koji recikliraju i kompostiraju 70 posto otpada, pri čemu su u europskom vrhu.
Što više građani sami recikliraju, to im je mjesečna naknada niža. Ali, ako bateriju, primjerice, bacite u kontejner za staklo, kazna je oko 300 eura!
Upravo po austrijskom modelu sročen je, tvrdi ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, prijedlog novog Zakona o otpadu. Za razliku od starog, koji je na snazi osam godina, novi bi zakon trebao biti ekološki učinovitiji i štedljiviji, a kontrola će biti mnogo jača.
U novom zakonu su prvi put uvedene i kazne za kućanstva koja ne razvrstavaju svoj otpad. Naime, prema još aktualnom zakonu, sada nema kazni za kućanstva, ali oni koji žele mogu papir ili plastične boce odnijeti u posebne kontejnere koji se nalaze u svakom kvartu. Jedine kazne koje su predviđene odnose se na odlaganje otpada u prirodu, za što su nadležni komunalni redari.
Do 2015. godine svaki će grad i općina morati uvesti strogu selekciju otpada, ali će ga razvrstavati već sami građani, tvrtke i javne ustanove. Hrvatska bi do 2020. trebala reciklirati 50 posto komunalnog i 70 posto građevnog otpada.
- Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave dati o tome naputke, a kako će separirati otpad, one će same odlučiti. Uvodimo stroge sankcije za one koji ne ispune zakonske obveze - poručila je Holy, no nije htjela otkriti koliko će iznositi kazne za neodgovorne građane.