Najava slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca da će Vlada Janeza Janše produžiti mandat Francetu Arharu, svom pregovaraču s Hrvatskom do kraja slijedeće godine, u diplomatskim krugovima u Zagrebu protumačena je kao do sada najotvorenija prijetnja Ljubljane da će blokirati ulazak Hrvatske u EU. Time Erjavec implicira, smatraju zapadni diplomati, da slovenski parlament neće ratificirati ugovor o ulasku Hrvatske u EU. Tom odlukom Ljubljana je ubila svaku mogućnost da se postigne kompromis sa Zagrebom.
S time se slaže i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je zbog svojih lobističkih poslova i dalje izvrsno upućen u odnose u regiji.
Zauvijek bez novca
“Kada je Slovenija odbila prihvatiti prijedlog da joj Hrvatska oprosti više od 300 milijuna eura kamata, tada je postalo potpuno jasno da Sloveniji neće pristati ni na kakav dogovor. Ona jedino pristaje da se dug Ljubljanske banke utopi u sukcesijskoj masi što praktički znači da bi Hrvatska i njeni štediše zauvijek ostali bez svog novca. Za Zagreb je takav scenarij politički i financijski potpuno neprihvatljiv. Stoga Hrvatska odmah mora ponuditi novo rješenje. Slučaj duga Ljubljanske banke valja predati u nadležnost Međunarodnog arbitražnog trgovačkog suda u Parizu. Postoji još jedna mogućnost: da se predloži osnivanje ad hoc arbitraže samo za taj slučaj. Slovenija će, istina, odbiti oba prijedloga, no time će Hrvatska demonstrirati dobru volju. A kada Slovenija odbije takvu mogućnost sve članice EU i SAD uvjeriti će se da Ljubljani uopće nije stalo do dogovora već jedino do ucjenjivanja Hrvatske i blokade njenog ulaska u EU”, zaključio je Mate Granić.
Hrvati i kompromis
Tako bi se ponovila situacija pred prijem Hrvatske u NATO pakta kada su SAD i EU prisilile Sloveniju da za rješenje problema oko Piranskog zaljeva prihvati posredovanje Međunarodnog suda u Haagu.
Doduše, situacija je sada, barem što se tiče Hrvatske, puno teža. Predsjednik slovenske Vlade Janez Janša baš će u nadmetanju sa Zagrebom željeti pokazati odlučnost da do kraja brani interese svoje zemlje. Problem je također i u tomu što je Janša već više puta, za razliku od predsjednika Boruta Pahora, pokazao da nema skrupula. Uostalom, premda se protiv njega vode sudski sporovi zbog sumnje da je upleten u nekoliko korupcijskih afera, on se kandidirao za ulazak u parlament, a nakon što je izgubio izbore, uspio je raznim zakulisnim igrama prigrabiti vlast. Svjestan da je njegova koalicija vrlo krhka, odmah je dao privesti na policiju Zorana Jankovića, pobjednika izbora i svog glavnog konkurenta. Paralelno s tim proveo je i čistku u medijima. Tako je smjesta smijenjena rukovodeća garnitura u glavnom političkom dnevniku Delo. Oni su se pak odmah potrudili dokazati svoju odanost.
U jednom komentaru Delo je ustvrdilo kako „medijsko politički spinovi“ - ciljalo se na tekst u Jutarnjem listu u kojem se otkrilo kako je Hrvatska spremna odreći se kamata u iznosu od oko 300 milijuna eura te pristati na otplatu duga punih trideset godina - dokazuju kako Zagreb nije spreman na europski kompromis. Delo tvrdi da “Hrvatska želi prikazivanjem Slovenije kao nekorektne susjedne države preusmjeriti pažnju domaće javnosti s teških gospodarskih prilika”. Komentator zaključuje kako je “u EU riječ kompromis nešto uobičajeno, dok se u Hrvatskoj on uvijek shvaća kao poraz. Kad u Hrvatskoj dođe do europskog načina shvaćanja kompromisa onda joj više neće trebati medijsko politički spinovi”.
Komentator Dela uredno je prepisao sve optužbe koje je prethodno izrekao ministra vanjskih poslova Erjaveca.
Janšinim medijskim poslušnicima u Delu nije moglo pasti na pamet da bi Jutarnji list mogao objaviti tekst o modalitetima pregovora sa Slovenijom, a da zato nije dobio amen domaćih političara. Štoviše hrvatski su pregovarači, kada smo ih upitali za komentar, zamolili da taj tekst ne objavimo jer će razgoropaditi slovensku stranu. Mi smo ga ipak objavili jer je bila riječ o prijedlogu koji je bio na stolu i o kojemu se razgovaralo. Po reakcijama iz Ljubljane jasno je da bi ona taj prijedlog odbila, bez obzira kada bi za njega saznala.
Medijski poslušnici
Uostalom još 27. rujna ove godine Zagreb je trebao izgubiti sve iluzije da je moguć kompromis s Ljubljanom. Tada je, naime, ministar Erjavec u New Yorku optužio ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić da Hrvatska stalno mijenja stajališta o tom pitanju koja su potpuno oprečna. „Hrvatska ministrica govori da pregovori dobro teku, da je optimistična. No, ja znam što se događa, nisam optimist i mislim da je dobro što sam na to javno upozorio“.
Erjavec je zaključio da ako ne bude konstruktivnosti nema puno mogućnosti da dođe do kompromisa. Erjavčevo poimanje kompromisa je, kako vidimo, prilično nakaradno: ili pristani na moj prijedlog ili od dogovora nema ništa.
Ljubljana zna da je ostalo svega šest mjeseci za ratifikaciju sporazuma, zna da se Zagrebu žuri i tu činjenici koristi kako bi ga ucjenjivao. Hrvatska bi, stoga, morala odmah ponuditi arbitražu. U tom će slučaju Slovenci morati objasniti zašto im posredovanje neutralnog stručnog suda ne odgovora. Ako su, naime, u tom sporu u pravu, kako tvrde, tada se zaista ne trebaju bojati međunarodnog posredništva.