Ova Vlada mora mnogo jače raditi na stvaranju preduvjeta koji će Hrvatskoj omogućiti proizvodnju složenih proizvoda. Za nositelje ekonomske politike to je prvorazredno pitanje
Otkad je Kukuriku-Vlada počela nizati poraze na gospodarskom planu, brojni građani i poduzetnici okrenuli su pogled prema Pantovčaku. Već godinu dana javnost se nada da će predsjednik Ivo Josipović iskoristiti svoj položaj i utjecaj kako bi Vladu Zorana Milanovića natjerao na strukturne reforme. No, s Pantovčaka su dosad stizale tek blage sugestije. Josipović se prošlog vikenda malo ohrabrio i javnosti prezentirao svojih 20 preporuka koje su više usmjerene pomaganju građanima koji imaju problema u otplati kredita.
Kritika i prijedloga za izlazak iz krize od Josipovića još nema. O preporukama predsjednika Republike, ali i o makroekonomskim potezima Vlade te o gospodarskoj situaciji razgovarali smo sa šefom Josipovićeva Savjeta za gospodarstvo i sveučilišnim profesorom dr. Borisom Cotom.
Kako vi gledate na preporuke za olakšanje “dužničkog ropstva građana”?
- Preporuke predsjednika koje se odnose na jačanje društvene pravednosti i solidarnosti ne zadiru u opću ekonomsku politiku (fiskalnu i monetarnu). Ovdje se u najvećem broju radi o prijedlogu izmjena Ovršnog zakona i Zakona o obveznim odnosima koji dužnike dovode u povoljniji položaj od današnjeg.
Smatrate li vi da u Hrvatskoj, kako kaže Josipović, postoji problem dužničkog ropstva?
- Što se tiče građana, ipak se ne može govoriti o dužničkoj krizi u njenom pravom značenju, jer se stanovništvo razdužuje. Većina predsjednikovih preporuka odnosi se na jačanje društvene pravednosti i solidarnosti, što je, sigurno, u uvjetima recesije poželjno. Tu su i prijedlozi da bi HNB kao regulator trebao preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope banaka te motivacijskim mjeramama poticati banke na pomoć građanima s teško otplativim kreditima. Međutim, zadatak HNB-a nije, uostalom kao ni drugih središnjih banaka u Eurpi, nadziranje kamatnih stopa poslovnih banaka. HNB ima mogućnost postaviti se aktivnije kad je riječ o formiranju kamatnih stopa banaka, posebno u kontekstu odredbi Zakona o potrošačkom kreditiranju koje uvode veću transparentnost u način mijenjanja razine kamatnih stopa na kredite što su ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu. Što se tiče mjera za olakšavanje otplate postojećih kredita, to nije posao HNB-a, jer bi ulaskom u to područje djelovanja ušao u sukob interesa, jer je jedan od osnovnih ciljeva HNB-a stabilnost bankarskog sektora. Zato bi bilo bolje da se vođenje pregovora između dužnika i vjerovnika prepusti prvenatveno bankama i drugim nositeljima ekonomske politike u zemlji.
...