Iako po katastrofalnoj stopi nezaposlenosti nismo prešišali europske tragičare Španjolce i Grke, najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju kako im opasno pušemo za vrat, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, unatoč srcu turističke sezone i većoj ponudi sezonskih poslova, u srpnju je porastao broj nezaposlenih za novih 3560 osoba. Koncem lipnja HZZ je evidentirao 294.877 nezaposlenih osoba, a prema jučerašnjim podacima na burzi je bilo 298.437 nezaposlenih. Trend povećanja broja nezaposlenih i u turističkoj sezoni u zadnjih 12 godina zabilježen je samo dva puta - 2000. te 2009. godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju je stopa nezaposlenosti iznosila 17,3 posto, a među zemljama Europske unije veću stopu od nas bilježe samo Španjolci i Grci. U Španjolskoj je gotovo šest milijuna ljudi bez posla, a stopa nezaposlenosti koja se bliži 25 posto ne pamti se još od Francova režima. Grci bilježe postotak nezaposlenosti od 22 posto, s projekcijom rasta na 23. Najnižu stopu nezaposlenosti u EU-u ima Austrija s 4,1 posto, a slijede je Nizozemska s 5,1 posto, Luksemburg s 5,4 i Njemačka s 5,6 posto.
Dadašnjih gotovo 299 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj sada na burzi ima ponudu za samo 4026 radnih mjesta. Poslodavci najviše traže konobare, prodavače, čistačice, informatičare, kuhare, profesore, liječnike, farmaceute i medicinske sestre. U ponudi se nalaze i poslovi odgojitelja u vrtiću, zastupnika osiguranja, školskih defektologa, bravara, recepcionara, zavarivača, turističkih animatora... No, najtraženija radna snaga istovremeno je i radna snaga koju se najčešće i otpušta, pa je među njima najveća konkurencija.
Tako je, primjerice, unatoč potražnji, i dalje nezaposleno čak 25.046 prodavača te 19.826 čistačica. Posao traži i 12.355 administrativnih službenika, više od sedam tisuća ekonomskih službenika te nešto manje od šest tisuća radnika na proizvodnoj liniji. Iako su danas među najtraženijim zanimanjima, i dalje je nezaposleno više od 4000 konobara, 3933 vozača teretnih vozila i 3580 kuhara. Na desetome mjestu zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih nalaze se frizeri - danas ih 3564 traži posao.
Ekonomski stručnjaci i ministar rada Mirando Mrsić tvrde kako Vlada u ovom trenutku ne može puno napraviti kako bi smanjila nezaposlenost te očekuju nastavak negativnih trendova sve do sredine iduće godine.
- Prilika je propuštena na samom početku krize kada je trebalo proaktivno reagirati. S promjenama se trebalo krenuti još 2008., ali nije – brani se ministar rada Mrsić i objašnjava kako se ne može preko noći preokrenuti dugogodišnji loš trend.
- Ovakvo stanje na burzi posljedica svega što se događa u Hrvatskoj posljednjih godina. Već smo gotovo pet godina u recesiji, naše gospodarstvo se zaustavilo i dalje ćemo gubiti više radnih mjesta nego što će se uspjeti otvoriti novih i taj trend trajat će negdje do sredine iduće godine, kada očekujemo da ćemo uspjeti otvoriti više radnih mjesta nego što će radnika izgubiti posao – objašnjava Mrsić.
Za ekonomskog analitičara Zdeslava Šantića veći problem od visoke nezaposlenosti za Hrvatsku je niska zaposlenost.
− Među svim zemljama Eurostata imamo najnižu stopu zaposlenosti. Ako želimo ostvarivati pozitivne stope rasta i smanjivati nezaposlenost, moramo povećavati zaposlenost, a taj zadatak otežava struktura našeg stanovništva, starost i nefleksibilnost – upozorava Šantić, piše Slobodna Dalmacija.
Novi porast nezaposlenosti očekuje i u kolovozu, kad bi mogli premašiti brojku od 300.000. Šantić nije optimističan ni što se tiče konsolidacije tržišta rada, pa očekuje probleme i u idućoj godini zbog restrukturiranja u prerađivačkoj industriji i sektoru usluga, ali i zbog fiskalne konsolidacije. „Rezovi državne potrošnje zasigurno će dovesti do novog povećanja nezaposlenosti i naše analize kažu da bi do oporavka tržišta rada u Hrvatskoj moglo doći u drugoj polovici iduće godine. Ovo će biti godina čišćenja, utvrđivanja stvarnog stanja zaposlenosti i reforme javne uprave – zaključio je Šantić.
Nezaposlena osoba koja na burzi provede godinu i više dana smatra se dugotrajno nezaposlenom.
Od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj takvih je više od 45 posto ( 140.635 ). Pritom je najveći udjel onih koji posao nisu uspjeli naći više od tri godine – takvih je radnika više od 68 tisuća ili 21,5 posto ukupno nezaposlenih. Među nezaposlenima je 51.464 onih bez radnog iskustva te 51.532 mladih do 24 godine. Među mladima do 24 godine bez radnog iskustva je njih 26.597.