ZAGREB - Nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini, šanse da hrvatska Vlada i mađarska naftna kompanija MOL prodaju svojih 18 posto, odnosno 49 posto dionica Ine ruskom energetskom gigantu Rosneft svedene su praktički na nulu. S obzirom na to da su SAD, NATO i EU, zbog upada specijalnih ruskih postrojbi na Krim, odlučni provesti stroge političke i ekonomske sankcije protiv Moskve, nema nikakvih mogućnosti da Hrvatska i Mađarska, kao članice EU i NATO-a, prekrše najavljene stroge mjere izolacije. Američki državni tajnik John Kerry najavio je da će Rusija biti ekonomski i financijski potpuno izolirana, da će biti zamrznuta sva njena imovina u SAD-u, da će biti uveden strogi vizni režim te da će Moskva biti izbačena iz G-8, skupine najrazvijenijih i najmoćnijih država svijeta.
'NAŠE SANKCIJE NEĆE IMATI UTJECAJ AKO EUROPA OSTANE RAJ ZA RUSKE BANKE' SAD u Ukrajinu šalje milijardu dolara
Kršenje konvencija
Njemačka, Japan, Italija, SAD, Velika Britanija i Kanada već su poslali pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojemu ga obavještavaju da su prekinuli sve pripreme za sastanak G-8 koji bi se u lipnju trebao održati u Sočiju.
U takvom neprijateljskom ozračju bilo kakvi pregovori neke članice EU ili NATO-a s bilo kojom ruskom kompanijom o dugoročnijoj suradnji zapravo su isključeni i nemogući. Posebice se u delikatnoj situaciji našla hrvatska Vlada. Posve je sigurno da SAD, EU i NATO u takvoj situaciji ne bi podržali namjeru hrvatske Vlade da proda dio svojih dionica u Ini i tako omogući ruskom Rosneftu da postane većinski vlasnik najveće hrvatske i jedne od najvećih naftnih kompanija u regiji. U EU i NATO-u smatraju da bi nakon ruskog narušavanja teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo prerizično predati regionalne i hrvatske naftne resurse u ruke države koja je spremna kršiti sve međunarodne konvencije.
Osim toga, ulaskom u EU, Hrvatska se obvezala da će sve takve značajne, međunarodne gospodarske ugovore prije potpisivanja predati na uvid Bruxellesu te da će ih moći parafirati tek ako dobije suglasnost EU. U sadašnjim okolnostima bilo bi iluzorno očekivati bilo kakvo odobrenje iz Bruxellesa. Rusko upletanje u unutarnje odnose u Ukrajini dobro je došlo zapadnim saveznicima da jasnije nego do sada iskažu svoje nezadovoljstvo činjenicom da bi jedna ruska kompanija mogla steći većinsko vlasništvo u hrvatskoj naftnoj kompaniji. Premda su službeno odgovarali kako nemaju ništa protiv takvog angažmana, diplomati SAD-a i dijela država članica EU, znajući da njihove tvrtke nemaju novca niti su zainteresirane za investiranje u Hrvatskoj, ipak su neformalnim i diplomatskim kanalima iskazivali nezadovoljstvo takvim namjerama hrvatske Vlade.
Nacionalni interesi
Upozoravali su da bi prodaja tako strateški važne kompanije mogla predstavljati ozbiljnu opasnost za nacionalne interese. Pribojavali su se, naime, da bi Hrvatska mogla postati potpuno ovisna o ruskom plinu i nafti, što bi Zagreb moglo dovesti u podređen politički i ekonomski položaj u odnosu na Moskvu. I, na kraju, izražavali su zabrinutost zbog činjenice da ruski ozbiljan kapital nikada ne ulazi u jednu državu ako se ne želi infiltrirati u neku regiju te ostvariti posebne političke i strateške interese.
Urušavanje kompanije
Vlada Zorana Milanovića dovedena je tako u vrlo delikatnu situaciju. Nakon što je praktički već postignuta suglasnost mađarske i hrvatske strane da se Rusima prodaju dionice Ine, a da se usput zaradi i ozbiljan novac, sada je sve opet vraćeno na početak. Teško je očekivati da će se posljedice ruske intervencije u Ukrajini tako brzo sanirati. A to znači da će Hrvati i Mađari morati nastaviti pregovore i uskladiti suprotstavljene interese, a da si pri tomu neće moći prijetiti da će u slučaju izostanka dogovora svoje udjele prodati trećoj strani. U protivnom, Ina bi se mogla urušiti i prije nego što obje strane shvate ozbiljnost situacije.