>>> NOVO 23:26 Dodjela počasnog doktorata nobelovcu prof.dr.sc. Josephu E. Stiglitzu održala se u utorak navečer u sklopu svečane sjednice sveučilišnog Senata u velikom amfiteatru Ekonomskog fakulteta u Splitu. Budući da je riječ o jednom od najutjecajnijih ekonomista današnjice, ceremoniju i Stiglitzov govor popratila je puna dvorana.
Događaju su između ostalih prisustvovali rektor Šimun Anđelinović, prorektor Alen Soldo, dekan fakulteta domaćina Željko Garača te gradonačelnik Splita Ivo Baldasar koji je u ime grada rekao par prigodnih riječi.
Anđelinović je u svom uvodnom govoru prilikom otvaranja sjednice napomenuo kako splitsko Sveučilište ne prihvaća osrednjost, već samo izvrsnost.
- Zbog toga je Stiglitz, kao inovator i idejni začetnik nove generacije ekonomista, zaslužio svoje mjesto među šačicom primatelja počasnog doktorata. Ne kaže uzalud stara poslovica da vrijediš onoliko koliko daš drugome, odnosno ostaviš društvu. Stiglitz će ostaviti zapis poduzetništva znanja u kodeksima naših studenata i kolega – izjavio je.
Garača je istaknuo kako je ova dodjela kruna proslave 40. obljetnice postojanja Ekonomskog fakulteta koja se obilježava ove godine.
- Ovaj događaj će zasigurno doprinijeti podizanju međunarodnog ugleda Sveučilišta u Splitu, otvoriti mogućnost njegove čvršće suradnje s Ekonomskim fakultetom te stvoriti podlogu za intenzivniju suradnju s nizom istaknutih znanstvenih institucija – poručio je.
U sklopu dodjele, sam Stiglitz održao je kratko predavanje na temu „Uloga vlade u kreiranju efikasne ekonomije i poštenog društva“ u kojem se osvrnuo na promjene u razumijevanu ovih problema u posljednjem desetljeću.
- Kada nas je pogodila globalna financijska kriza 2008. godine, veliki broj ekonomista ostao je zatečen jer je nisu predvidjeli zbog sigurnosti u stabilnost tržišta. Posljedice osjećamo i danas, a jedino što je u neprestanom porastu jest razmjer između najbogatijih i najsiromašnijih. Zabrinjava činjenica da posljednju trećinu stoljeća većina građana stagnira u ekonomskom vidu, dok se oni na vrhu dodatno bogate – pojasnio je.
Osvrnuo se zatim na konkretne primjere situacija koje ekonomisti nisu očekivali, poput tržišnog buma u Kini, te recesije i depresije koja je zahvatila istočnu Europu nakon raspada komunizma i uvođenja tržišne ekonomije.
- Tržište kao takvo ne rješava sve naše ekonomske probleme, iako se tako vjerovalo. Ono ne kontrolira zagađenje okoliša i ne dovodi do radikalnih društvenih promjena samo po sebi. Ekonomisti prečesto govore o tržištu kao entitetu, iako smo zapravo mi ti koji određuju pravila tržišne igre. Iako je svijest o toj činjenici počela polako rasti, te ekonomija inovacije polako pronalazi svoj put na sveučilištima, znanost treba vladinu podršku. Ako postoji pravni okvir koji dozvoljava da vlasnici korporacija uzimaju sebi sve veći profit te se nitko ne zauzima za prava malih radnika i poticanje sindikalnih aktivnosti, ne možemo se dugoročno razvijati i stvarati društvo koje je fer za sve. Zbog toga treba dati prostora idejama o ekonomskoj efikasnosti i pravednom društvu – zaključio je. (SD)
Autoritet na području makroekonomije
Profesor Joseph E. Stiglitz smatra se jednim od najznačajnijih svjetskih autoriteta u polju makroekonomije, posebno u pitanjima vezanim za raspodjelu bogatstva općenito. Autor je brojnih znanstvenih radova, te se svrstava među najcitiranije autore ekonomske znanosti, a obnašao je i čitav niz značajnih odgovornih funkcija. Osim brojnih priznanja i počasti, također je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine, koju dijeli zajedno s M. Spenceom i G. Akerloffom.
Trenutno predsjedava ekspertnom grupom OECD-a za mjerenje ekonomskih performansi i društvenog napretka. Aktivan je član niza vodećih svjetskih ekonomskih udruženja i časopisa. Uz novostečeni splitski, nositelj je 40 počasnih doktorata sveučilišta iz svih dijelova svijeta. (SD)
----------------------------------------------------------
Ugledni američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Joseph Stiglitz izjavio je u utorak u Splitu kako bi Hrvatskoj bilo pametno poreznim politikama i propisima ograničiti uzimanje kredita u stranim valutama.
"U hrvatskom slučaju problem je taj što su se mnogi ljudi zadužili uzevši kredit u stranoj valuti, posebice u švicarskim francima, i promjenom kamatne stope dolazi do problema vraćanja tih kredita. Pod tim okolnostima, čini mi se da bi bilo pametno ograničiti mogućnosti uzimanja kredita u stranim valutama, bilo raznim poreznim politikama bilo propisima", rekao je Stiglitz u utorak na konferenciji za novinare u Splitu, gdje nazoči međunarodnom znanstvenom skupu "Izazovi Europe".
Po Stigitzovom tumačenju postavlja se pitanje što učiniti sa kreditima koji su već podignuti u prošlosti i kako se dalje ponašati u vezi njih.
"Mislim da se dogodilo i to da oni koji su kredite davali nisu pravilno objasnili onima koji su uzimali kredite o svim okolnostima. I to dovodi do pitanja bi li se takvi krediti mogli smatrati predatorskim, odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu", kazao je.
Na novinarski upit što bi hrvatska Vlada trebala poduzeti za izlazak iz gospodarske krize, Stiglitz je rekao kako je hrvatski problem "dio sveukupnog problema Europske unije koja se od početka krize nije dobro postavila, i to u dvije kritične točke".
"Euro je bio politički projekt, europska politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti dovoljno održiva. Uz to središnja banka je bila usmjerena na inflaciju, a ne na zapošljavanje i rast", istaknuo je.
"Ono što bi Hrvatska trebala napraviti je da promijeni Europu. Sretno", kazao je Stiglitz, što su novinari popratili smijehom.
Kritizirao je Njemačku zbog stanja u Europi, posebice u vezi sa krizom u Grčkoj.
"Prema mojem sudu najveći teret odgovornosti za trenutačnu situaciju leži na Njemačkoj, to je relevantno za Hrvatsku jer ako vaši ekonomski susjedi ne posluju dobro to se odražava i na vas", kazao je Stiglitz.
Naglasio je kako primjeri zemalja u kojima se provodila politika štednje pokazuju da te mjere nisu dobre i da je to dovelo do recesije, a gdje su manje mjere štednje bolje se živi.
Po njegovom tumačenju politika "stezanja remena", koju su Njemačka, SAD i Europska komisija nametnuli Grčkoj i Španjolskoj, dovela je do pojave depresije u tim zemljama, a učinci toga osjećat će se mnogo sljedećih godina i nakon oporavka.
"Ekonomska politika koja se provodi u Njemačkoj, i koja se promovira i ovdje, pogrešna je zbog toga što Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta. Njemačka prijeti narušavanjem svjetske ravnoteže zbog toga što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani", kazao je Stiglitz.
Smatra da je glavni razlog neuspjeha eurozone pojava eura. "Euro je bio politički projekt, a politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti održiva", rekao je.
Smatra kako je temeljna mana u strukturi eurozone nedostatak bankarske unije. Ukazuje da nedostaje bankarski sustav, integralni fiskalni sustav, a nedostaje i sustav industrijskih politika koji bi manje razvijenim zemljama omogućavao napredak.
Osvrćući se na gospodarsko stanje u SAD-u, Stiglitz je kazao kako vjeruje da će gospodarski rast u SAD-u tijekom 2015. biti osrednji. "To je razočaravajuće zbog toga što je recesija u SAD-u počela u prosincu 2007. i već osmu godinu nije postignut neki napredak", istaknuo je. Po njegovom mišljenju gospodarsko stanje u SAD-u ovisit će o predsjedničkim izborima 2016.
Josephu Stiglitzu, koji je 2001. godine dobio Nobelovu nagradu, u utorak navečer na splitskom Sveučilištu bit će dodijeljen počasni doktorat.