Iako projekcije stručnjaka govore da će mirovine u budućnosti biti još skromnije, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić suprotnog je mišljenja i umirovljenicima šalje ohrabrujuće poruke.
- S novim zakonom nema smanjenja mirovina. One će biti bolje nego do sada - rekao je, najavljujući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju tijekom jeseni i primjenu od 1. siječnja 2014., a donosi i novu formulu usklađivanja mirovina. Ta je tema odavno na dnevnom redu, a pogotovo otkad su umirovljenici stranački organizirani. Odmah nakon dolaska koalicijske Vlade, Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, rekao je da sadašnjom formulom “nismo zadovoljni mi, a ni udruge” i najavio njezinu izmjenu.
Mirovine se sada usklađuju po tzv. švicarskoj formuli koja znači da se porast bruto plaća i potrošačkih cijena dijeli s dva. Ta je formula, tvrde u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, u zadnjih deset godina dovela do pada prosječne mirovine prema prosječnoj plaći za punih 10 posto. Tako sadašnji udjel u prosječnoj plaći od 37 posto ministar Mrsić namjerava podići na razinu od 45 ili 50 posto.
Ne popuštaju
Umjesto švicarske formule, Sindikat umirovljenika sada zagovora varijabilnu formulu, s omjerom 80 prema 20, pri čemu bi se 80 posto odnosilo na povoljniji faktor, ovisno o tome jesu li više rasle plaće ili cijene. Kako je rekla Jasna Petrović, predsjedika Sindikata, njihova je donja granica 70 prema 30, “ali ni mrvicu manje”. Ministarstvo je započelo razgovore s predstavnicima umirovljenika, sindikalnim središnjicama i HUP-om, a nakon provedenih konzultacija i savjetovanja s javnošću, pristupit će se izradi Nacrta prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, o kojem će se opet provesti široka javna rasprava.
Ako bi se u konačnici prihvatila formula koju zagovara Sindikat umirovljenika, nedvojbeno je da bi mirovine rasle. Uz pretpostavku da je koalicijska vlada od svog dolaska primjenjivala varijabilnu formulu, s omjerom 80 prema 20, okvirni izračun pokazuje da bi u godinu i pol dana država morala izdvojiti oko 850 milijuna kuna, gotovo dvosturko više nego po sadašnjoj formuli. K tome, valja računati na kumulativni učinak, da će se trošak za proračun stalno povećavati. S druge strane, prosječna mirovina, uz povoljniji izračun, danas bi bila tek oko 35 kuna veća nego na početku 2012.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta radio je na više studija koje su ukazivale na siromaštvo umirovljenika u budućnosti i slaže se s nastojanjima da se stanje popravi. Međutim, sama izmjena formule ne može biti dovoljna.
Bez reformi
- To je administrativna mjera koja će sigurno ići u korist umirovljenicima i na teret državnog proračuna. Da bi to provela, Vlada će morati prišparati negdje drugdje. Problem je, međutim, što se time ništa ne mijenja u sustavu - kaže Nestić. Ističe da je Hrvatskoj nužno cjelovito rješenje, a ono iziskuje dublje reforme i povećanje broja zaposlenih. Sudeći po istupima ministra Mrsića, u ovom trenutku ipak su važniji argumenti koalicijskih partnera.
Osim nove formule izračuna, HSU je od početka zagovorao i vraćanje kategorije punog radnog staža. Očekivali su da će granica za odlazak u mirovinu bez penalizacije biti radni staž od 41 ili 42 godine. Prema sadašnjim pravilima, radnik koji odlazi u mirovinu prije 65 godina života ili radnica prije 60, bez obzira na godine staža, kažnjava se umanjenjem mirovine od maksimalno 20,4 posto. Sudeći prema ekonomskom programu koji je Vlada nedavno uputila Europskoj komisiji, radnici sa 42 i više godina staža ubuduće neće biti kažnjavani zbog odlaska u prijevremenu mirovinu.
Ne žele sankcije
S obzirom na to da je u Hrvatskoj već sad puno mlađih umirovljenika te imajući u vidu demografske trendove i produljenje životnog vijeka, stručnjaci su neskloni takvim izuzećima i zagovaraju još oštrije kažnjavanje ranijeg umirovljenja. Osim toga, MMF, primjerice, ponavlja i nužnost povećanja dobne granice za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, kao i bolju kontrolu invalidskih mirovina.
Ministar Mrsić priznaje da je povećanje granice umirovljenja neminovnost ali, kako je nedavno rekao, to se “neće dogoditi u bliskoj budućnosti, nego u razdoblju između 2020. i 2030., kad će to učiniti i druge europske zemlje”. Kada je riječ o invalidskim mirovinama, učinjen je korak naprijed. Nedavno je osnovano povjerenstvo za reviziju kojemu je cilj otkrivati prevare i ujednačiti praksu vještačenja invalidnosti.