1. Hoće li Sveučilište u Zagrebu dobiti rektoricu?
NEĆE. Među četvero kandidata samo je jedna kandidatkinja, bivša prorektorica koja je mandat završila urudžbiranjem ostavke. Samim time što se isključila iz Borasova tima, Mirjana Hruškar (Prehrambeno-biotehnološki fakultet) svrstala se u "oporbu". Osim što kandidati tek trebaju biti potvrđeni (do 20. siječnja), a to znači da postoji mogućnost "ispadanja", druga je prepreka biračko tijelo. Ono je dosad većinski disalo kao jedno - u prilog aktualnom establishmentu. Izbor rektorice, iako nije nemoguć, značio bi zaokret "misije, vizije i strategije" Sveučilišta čija je srž dosad bila zadržavanje postojećeg stanja. (Mirela Lilek)
2. Hoće li naši učenici napraviti iskorak na PISA testovima?
NEĆE. Prvi je problem što je glavno ispitno područje ovog ciklusa PISA testiranja ujedno područje u kojem hrvatski učenici postižu najslabije rezultate - matematička pismenost. U posljednjem ciklusu (rezultati objavljeni 2019.) svaki treći školarac iz Hrvatske nije postigao ni osnovnu razinu matematičke pismenosti. U doba pandemijske online nastave teško je očekivati procvat matematičke pismenosti. Karika koja bi nas eventualno mogla izvući jest nova ispitna domena - kreativno mišljenje učenika. (Mirela Lilek)
3. Hoće li Grad Zagreb vratiti Titov trg (ili po maršalu nazvati neku ulicu)?
HOĆE. Lakonski izrečena nastupna izjava Viktora Gotovca, novog lidera zagrebačkog SDP-a, da će vratiti ime Josipa Broza Tita na ploču iznad nekog trga ili ulice postala mu je obaveza. Gotovac nema nikakvo opravdanje da to odgađa za 2023. ili neku kasniju godinu jer bi time na banalnoj stvari pokazao nedostatak hrabrosti i odlučnosti te gubio kredibilitet koji tek treba graditi. Možemo! si pritom ne može dopustiti da taj zahtjev ne podrži. Desnica će se protiviti, a HDZ izbjeći glasanje ispijajući kavice u obližnjim kafićima. (Boris Vlašić)
4. Hoće li biti donesen zakon kojim bi se zabranilo okupljanje i slavljenje ustaškog režima?
HOĆE. Možda u formalnom smislu neće biti riječ o zakonu, ali na lokalnoj razini Zagreb bi mogao donijeti propis po ugledu na austrijsko rješenje kojim se zabranjuje okupljanje i slavljenje pripadnika fašističkih i nacističkih vojski. Smisao tog propisa bio bi da je spomen pokojniku razumljiv i dopušten, ali ne i slavlje njegovoj fašističkoj pripadnosti. Odluka o formiranju ustaškog groblja je, ustvari, izazov za zagrebačku lijevu vlast jer će se sve događati na gradskom groblju. (Boris Vlašić)
5. Hoće li do kraja 2022. biti cijepljeno 80 posto građana Hrvatske?
NEĆE. Prema svim parametrima, postoji više od 20 posto građana koji su protiv cjepiva, tako da cijepljenost od 80 posto ne možemo očekivati. Dostizanje te razine dodatno otežava činjenica da bi se pod potpuno cijepljene građane uskoro mogli računati samo oni koji prime i treću, takozvanu booster dozu. Imajući sve to na umu, ne treba očekivati da će se s tri doze cijepiti četiri petine stanovništva. (Ivana Krnić)
6. Hoće li Mario Banožić dočekati kraj godine kao ministar obrane?
HOĆE. Da je riječ o nekom drugom ministru, prognoza bi najvjerojatnije bila drugačija. No, u slučaju ministra Banožića njegovu ostavku traži predsjednik države Zoran Milanović, a premijer Andrej Plenković teško si može dopustiti da mu s Pantovčaka određuju tko će mu sjediti u Vladi. Puštanjem Banožića niz vodu Plenković bi pokazao političku slabost naspram Milanovića, što si on sigurno ne može dopustiti. Stoga je Banožićev ostanak predvidljiv. (Krešimir Žabec)
7. Hoće li skočiti cijene komunalnih usluga u Zagrebu?
HOĆE. Kada je Bandić uveo kartu za ZET od četiri kune, prihodi ZET-a u pola su godine pali za 20 milijuna kuna. U ovoj su godini prihodi od karata manji za čak 60 milijuna kuna nego 2019. Sve to govori u prilog mogućeg poskupljenja usluge javnog prijevoza, iako je Tomašević rekao da rade sve što mogu kako do toga ne bi došlo. Odvoz otpada će poskupjeti, a to znači i da će se napokon uspostaviti efikasan model nadzora građana u (ne)odvajanju otpada. (Filip Pavić)
8. Hoće li profunkcionirati drobilice za glomazni otpad u Zagrebu?
NEĆE. Od kolovoza drobilice za glomazni otpad, kojima bi Tomašević izbjegao suradnju sa suradnicima pokojnog Milana Bandića (C.I.O.S), samo što nisu proradile. Svaki tjedan Tomašević kaže "evo, za tjedan dana, dozvole samo što nisu došle". Kraj je godine, a dozvola još nema. Zasad se problem glomaznog otpada krpa dvorištima od Siska do Sesvetskog Kraljevca, ali pitanje je koliko će Tomašević, ako se drobilice ne pokrenu, moći izbjegavati tvrtke poput C.I.O.S.-a. (Filip Pavić)
9. Hoće li žičara proraditi do Dana grada Zagreba?
NEĆE. Iako je plan da zagrebačka žičara, u koju je uloženo 700 milijuna kuna, proradi u siječnju 2022. godine, uoči Snježne kraljice, razlog zašto su gondole prizemljene očekivan je. Naime, nedostaje još jedna dozvola. Tomašević, naravno, na to nije mogao utjecati, a s obzirom na to da u ovom trenutku puštanje žičare u pogon ne ovisi o njemu, nego o državnoj birokraciji, to jest Državnom inspektoratu Andrije Mikulića, nije izvjesno da će posljednja dozvola stići prije Dana grada Zagreba 31. svibnja! (Filip Pavić)
10. Hoće li doći do rekonstrukcije Vlade?
HOĆE. Još na proljeće ove godine spominjalo se kako bi moglo doći do rekonstrukcije Vlade, i to nakon lokalnih izbora ili krajem ljeta. Tada se spekuliralo o odlasku nekoliko ministara, a najčešće su se spominjali ministri zdravstva Vili Beroš, graditeljstva Darko Horvat te gospodarstva Tomislav Ćorić. Ipak, do toga nije došlo, ali bi zato, barem prema nekim informacijama iz HDZ-a, do promjena u Banskim dvorima moglo doći ove godine, na polovici mandata Vlade. (Rozita Vuković)
11. Hoće li se zagrebački SDP oporaviti dolaskom Viktora Gotovca na njegovo čelo?
NEĆE. Kriza u SDP-u je toliko duboka da je teško očekivati brz oporavak. Svakako je pozitivno što je na čelo najveće stranačke organizacije došao novi čovjek koji nije sudjelovao u klanovskim borbama, no riječ je o ogranku koji je bio raspušten, a i kadrovski je devastiran. Ono što SDP-u, osim kadrova, nedostaje su ideje i sadržaj. Pritom ne treba zaboraviti da je SDP u Zagrebu dobio žestoku konkurenciju u Možemo!, pa bi proces njegova oporavka doista mogao potrajati. (Rozita Vuković)
12. Hoće li napokon početi radovi na Kuparima?
NEĆE. I to usprkos činjenici da je ugovorom potpisanim između investitora i države definirano da dozvole za radove moraju biti ishođene u roku od dvije godine od donošenja urbanističkog plana, a to je veljača 2022. Na taj ugovor potpisan je aneks kojim se rok može pomaknuti za šest mjeseci, dakle do kolovoza 2022., a potom postoji mogućnost produljenja za još pola godine ako država na to pristane. S obzirom na to kako se projekt Kupara dosad razvijao, skloniji smo vjerovati da će investitor iskoristiti sve moguće rokove. usprkos činjenici da je projekt ove godine preuzeo novi igrač. (Dora Koretić)
13. Hoće li turistička sezona biti bolja od lanjske?
HOĆE. Posebno ako će se uspjeh sezone ocjenjivati na temelju broja dolazaka i noćenja. Naime, već je 2021. pokazala da Hrvatska kao autodestinacija u pandemiji prednjači pred konkurentskim aviodestinacijama, pa nema razloga misliti da će se to promijeniti. Osim toga, brojke bi trebale biti bolje ako pandemija oslabi jer bi već i same naznake oporavka u Hrvatsku vratile nešto izgubljenih aviosjedala. Određenu dozu skepse zadržavamo eventualno za Dubrovnik, iako logika stvari nalaže da bi i krajnjem jugu ove godine trebalo biti malo bolje. (Dora Koretić)
14. Hoće li Europska komisija prihvatiti Strateški plan razvoja hrvatske poljoprivrede?
HOĆE. Sve zemlje EU do kraja prošle godine morale su poslati svoje planove koji se poslije usuglašavaju s Europskom komisijom kako bi se najbolje iskoristio novac koji je na raspolaganju. Strateški plan uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju, kojim će se hrvatskim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura iz europskih poljoprivrednih fondova u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Dosad je Prijelaznom uredbom za poljoprivredu u 2021. i 2022. za mjere ruralnog razvoja osigurano 1,75 milijardi eura, uz 131 milijun eura za provedbu reformi. (Zlatko Šimić)
15. Hoće li Darko Horvat do kraja godine biti izbačen iz Vlade?
HOĆE. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jedna je od najslabijih karika ministarskog lanca Andreja Plenkovića. Lako za to što je upravljanje državnom imovinom jednako loše kao i za njegovih prethodnika, ali za potpuni fijasko u obnovi potresom pogođene Banije i Zagreba netko će se morati pomiriti s nezgodnom ulogom žrtvenog jarca. Obnovom destabilizirani Horvat ispunjava sve preduvjete za tu rolu. Najkasnije do kraja godine bit će izbačen iz Plenkovićeve Vlade. (Marko Špoljar)
16. Hoće li sve tri desne parlamentarne stranke godinu završiti s rejtingom manjim od tri posto?
HOĆE. Prema posljednjim rezultatima vodećih agencija za ispitivanje raspoloženja birača, Hrvatski suverenisti već su debelo ispod tri posto - tavore na rejtingu između jedan i dva posto. Domovinski pokret vrti se oko pet posto, no ta je stranka na putu prema zoni irelevantnosti, dakle tamo gdje Suverenisti već jesu. Most je malo tvrđi orah s potporom od osam do devet posto. No, posljednji potezi kojima su de facto zauzeli antiznanstvene pozicije skupo će ih stajati. Kraj 2022. završit će s potporom manjom do tri posto. (Marko Špoljar)
17. Hoće li se podebljati parlamentarna većina koja sada broji 77 zastupnica i zastupnika?
HOĆE. Premijer se rado hvali da je ovih 77 ruku kompaktnija većina od one u prošlom sazivu Sabora, ali ako zagusti, ili samo premoći radi, HDZ-u bi u Saboru u pomoć mogao priskočiti bivši lider Suverenista Hrvoje Zekanović. Nakon optužbe da je desnica odgovorna za visoku smrtnost od covida-19 jer su izbjegavali pozvati građane na cijepljenje, Zekanović se iskupio HDZ-u. Nekoć su se verbalno šamarali, Zekanović je prozivao Plenkovića da na prvim demokratskim izborima, za razliku od njegove obitelji, nije slavio pobjedu, a premijer mu je uzvratio da sve što ima, duguje HDZ-u i da je prvi saborski mandat osvojio na listi HDZ-a. (Željka Godeč)
18. Hoće li novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić promijeniti sudstvo?
NEĆE. Premda je Radovan Dobronić "nametnut" sucima Vrhovnog suda (za predsjednika su željeli Marina Mrčelu), njegov će dolazak na vrh sudbene vlasti teško nešto bitno promijeniti. Jedan od razloga za to su ovlasti koje mu, osim organizacije rada Vrhovnog suda te koordiniranja rada sudske uprave na nižim sudovima, ne omogućavaju ništa bitno. Osim toga, prve dvije odluke Vrhovnog suda donesene su jednoglasno - dakle, i s njegovim glasom. Jedna je odbijanje periodičnih sigurnosnih provjera sudaca, a druga je protivljenje povećanju sudačke norme. (Ivanka Toma)
19. Hoće li Zoran Milanović biti prvi predsjednik Republike protiv kojega će biti pokrenut opoziv?
NEĆE. Takvu je mogućnost spomenuo Vladimir Šeks kojega je Milanović dobio na svoju stranu braneći ga od odgovornosti za neprocesuiranje ubojica obitelji Zec. Predsjednik Republike može biti opozvan samo zbog povrede Ustava, i to ako se oko pokretanja takvog postupka slože dvije trećine saborskih zastupnika. O povredi Ustava moglo bi se govoriti kada bi zbog neprimjene covid-potvrda na Pantovčak došli inspektori ili policija, a Milanović im zabranio ulazak. Znajući da SDP i Klub socijaldemokrata nikada ne bi digli ruku protiv Milanovića, HDZ mu inspektore neće niti slati. (Ivanka Toma)
20. Hoće li nas nakon objave rezultata popisa stanovništva biti četiri milijuna?
NEĆE. Svi "ovlašteni" prognostičari slažu se u procjeni da će rezultat popisa, čiju bismo objavu trebali dočekati sredinom siječnja, pokazati da se ukupni broj stanovnika spustio ispod četiri milijuna, ali se razlikuju u procjeni koliko nas ima. Optimisti smatraju da smo se sveli na brojku koja će se zaustaviti između 3,9 i 4 milijuna (bliže donjoj postavljenoj granici), dok oni koji su proteklih nekoliko godina malo pažljivije pratili val iseljavanja i tome pridodali pad nataliteta tvrde da smo bliže 3,88 milijuna. (Ivanka Toma)
21. Hoće li uopće biti Mostova referenduma o ukidanju covid-potvrda i "razmontiravanju" Stožera civilne zaštite RH?
NEĆE. Šanse da hrvatski građani na proljeće idu na dva Mostova referenduma - jedan ustavotvorni, a drugi zakonodavni - ravne su prolasku bumbara kroz ušicu igle. Bude li Ustavni sud, na koji se HDZ uspješno oslanja, morao presuđivati, u ovom slučaju imat će podršku dobrog dijela javnosti. Prvim referendumskim pitanjem traži se dopuna članka 17. Ustava, što može proći, premda je redundantno jer, kako tvrdi pravna stručnjakinja Sanja Barić, Sabor i sada može tako primijeniti isti članak Ustava. A zakonodavno referendumsko pitanje ima toliko rupa da bi teško prošlo test ustavnosti. (Željka Godeč)
22. Hoće li se zabraniti rad nedjeljom u trgovinama?
NEĆE. Izmjene Zakona o trgovini, koje su prošle javno savjetovanje, trebale su stupiti na snagu početkom 2022. godine. Izmjenama se krenulo u zabranu rada nedjeljom trgovcima, uz iznimku 16 tjedana u godini, ali ponovno su uvedene brojne iznimke, pa je Vlada odjednom zakočila i shvatila da bi i ovo zakonsko rješenje Ustavni sud mogao i treći put srušiti jer krši ustavne postavke o slobodi poduzetništva. Vlada si ne može dopustiti da i ovu zabranu sruše ustavni suci, a s druge strane ne može niti zatvoriti neke trgovine nedjeljom koje su nužne za normalno funkcioniranje društva. (Goran Penić)
23. Hoće li Vlada otkupiti Inine dionice od mađarskog MOL-a?
NEĆE. Svake godine ista priča. Vratit ćemo Inu u državno vlasništvo, ali ideja nikako da se realizira. Sjetimo se samo predbožićnog obećanja premijera Andreja Plenkovića na početku njegova prvog mandata 2016. kada je na izvanrednoj konferenciji za novinar slavodobitno objavio da Vlada vraća naftnu kompaniju u hrvatske ruke. Srećom, ideja se nije ostvarila jer stručnjaci smatraju kako bi ta operacija bila previše skupa i riskantna, no Vlada i dalje nema hrabrosti priznati da se to zapravo nikad neće ostvariti. (Goran Penić)
24. Hoće li biti izvanrednih izbora za splitsko Gradsko vijeće?
NEĆE. Vlast je slast, stara je izreka koja se u toliko slučajeva potvrđuje. Iako gradonačelnik Ivica Puljak ima potpuno neizvjesnu situaciju u Gradskom vijeću gdje nema jasnu većinu, nego stranke, kako se to pristojno kaže, glasaju po svojoj savjesti, a zapravo interesno, nitko ne želi biti odgovoran za još jedne izbore u samo godinu dana jer bi onoga tko ih izazove Splićani vjerojatno kaznili. Istodobno se ne bi išlo na izbore za gradonačelnika. Pitanje je i tko bi od sadašnjih vijećnika ponovno ušao u Gradsko vijeće, tako da prognoziramo barem još jednu godinu teške kohabitacije u gradu pod Marjanom. (Goran Penić)
25. Hoće li Emmanuel Macron ostati francuski predsjednik?
HOĆE. Centrist Macron nema ozbiljnog protukandidata koji bi mu mogao oteti građanske i umjerene glasače. Nekad vodeće francuske stranke - republikanci i socijalisti - predložili su kandidate čija je popularnost tek desetak posto. U drugom krugu sigurno će se sukobiti s kandidatom ekstremne desnice - čelnicom Nacionalne fronte Marine Le Pen ili antiimigrantskim piscem Ericom Zemmourom - koji nemaju dovoljno široku podršku među glasačima za pobjedu. (Ivan Fischer)
26. Hoće li Rusija napasti Ukrajinu?
NEĆE. Vladimir Putin je prvu vojnu provokaciju s Ukrajinom izveo u proljeće 2021. godine kako bi osigurao razgovor s Joeom Bidenom. Drugu kako bi zajamčio ruske interese na zapadnim granicama. Upitno je što će dobiti. Napad na Ukrajinu izazvao bi nove sankcije krhkoj ekonomiji, rat ne bi mogao brzo dobiti kao 2008. u Gruziji, što bi kod kuće loše odjeknulo, i protiv sebe bi okrenuo NATO. Puno je bolja opcija dogovor sa Savezom. (Željko Trkanjec)
27. Hoće li 2022. biti posljednja godina Hrvatske izvan Schengena?
HOĆE. Kako bi Hrvatska 2022. godine ušla u Schengen ključno je da se nova slovenska vlada ne vrati politici da za Hrvatsku ulaže veto. Nije isključeno da se to izbjegne mogućim dogovorom s Janšom o granici. Potrebno je i definirati reformu sustava Schengena i da u Europskom parlamentu ne dođe do nekog sukoba zbog kojeg bi se lijevo krilo preko Hrvatske osvetilo Europskoj pučkoj stranci. Optimizam, da, posljednja godina izvan Schengena. (Željko Trkanjec)
28. Hoće li sve brojnije afere koštati pozicije Borisa Johnsona?
NEĆE. Skandali su se nizali u parlamentu s lockdown božićnim partijima, ljubavnom aferom ministra zdravstva, kršenjima zastupničkih pravila... Malo iznenađuje da većina ispitanika ankete Ipsos Mori misli da Boris Johnson neće izdržati do kraja 2022. Ipak, kao što je nedavno dokazao summit Konzervativaca u Manchesteru, ideologija Brexit pristaša i desničara i dalje je veoma čvrsta i nerazdvojiva, što Johnsonu daje određeni kredit.
Dok se liberali bore za glasove, Johnson Torijevcima pridobiva birače koje dosad nisu imali. Jednostavno bi ''bila šteta'' da Johnson do parlamentarnih izbora 2024. ne uživa u tek preuređenom luksuznom stanu u Downing Streetu s novom suprugom Carrie i njihovom prinovom Wilfredom. (Karla Juničić)
29. Hoće li se politička situacija u Crnoj Gori napokon stabilizirati?
NEĆE. Od izbora u kolovozu 2020. godine u Crnoj Gori traje politička kriza, a protiv sadašnje vlade Zdravka Krivokapića nije samo oporba, nego - apsurdno - i njegovi jaki koalicijski partneri iz radikalno nacionalističkog prosrpskog Demokratskog fronta. Vlada hoda po rubu provalije pa se govori o tome da će sljedeće godine najvjerojatnije biti prijevremeni izbori, ali postoji mogućnost da se osnuje manjinska vlada.
No teško je da bi ona mogla dugo opstati, a postoji i treća mogućnost - povratak Đukanovićeva DPS-a na vlast, jer je ionako prednost vladajućih u Skupštini tek jedan zastupnik viška. (Vlado Vurušić)
30. Hoće li hrvatska nogometna reprezentacija ponovno igrati u finalu Svjetskog prvenstva?
NEĆE. Nije ovo nikakav defetizam, nego realno stanje stvari. Generacija koja je u Rusiji 2018. osvojila srebrnu medalju, stvarala se i sazrijevala godinama, još od Europskog prvenstva 2008., i "usput" se pojačavala novim snagama. Luka Modrić, Marcelo Brozović i Ivan Perišić u sjajnoj su formi 11 mjeseci prije Svjetskog prvenstva u Kataru, Mateo Kovačić je sve bolji, ali veći dio ostatka reprezentacije tek je na putu na koji su "srebrni" krenuli prije deset godina.
31. Hoće li Hajduk osvojiti prvi trofej nakon 2013. godine?
HOĆE. Na Poljudu su napokon spojili igračku i trenersku kvalitetu, Hrvatski nogometni savez je Hajduku dodijelio domaćinstvo finala Hrvatskog nogometnog kupa i Splićani su prvi favoriti za osvajanje ovog natjecanja. I u polufinalu će biti domaćini, 2. ožujka protiv Gorice. Finale se također igra na jednu utakmicu, 26. svibnja je datum, a drugi polufinalni par čine Rijeka i Osijek. I u HNL-u Hajduk ima šanse za trofej, ali zaostatak je veći, a konkurencija jača.
32. Hoće li se Fifa izboriti za igranje Svjetskog nogometnog prvenstva svake dvije godine?
NEĆE. Koliko god bila jaka ofenziva koju Fifin predsjednik Gianni Infantino potpomognut petrodolarima širi na sve više strana, Uefa i Conmebol (europska i južnoamerička nogometna konfederacija) još žešće odgovaraju u obrani sadašnjeg stanja (SP pa za dvije godine kontinentalno prvenstvo, a onda opet za dvije godine SP…). Fifa na svojoj strani ima predstavnike manje uspješnih Saveza koji u tome vide veću šansu da se napokon plasiraju na SP i dio nogometnih legendi kojima plaćaju zagovaranje te ideje, no na suparničkoj su strani, osim spomenutih Uefe i Conmebola, i MOO i svi ostali sportovi koji ne žele da im Fifa oduzme još sponzorskog novca.
33. Hoće li hrvatska košarka napokon izaći iz blata i osvojiti prvi medalju nakon 1995. godine?
NEĆE. Bez obzira na sjajne igre Bogdanovića i Zupca u NBA-u, i iste takve predstave Hezonje i Žižića u Euroligi, hrvatska košarkaška reprezentacija nema dovoljno igračke i trenerske kvalitete kako bi se uspela na postolje. Na određenim pozicijama smo prenapučeni (npr. Zubac i Žižić ne mogu igrati zajedno jer su obojica centri, na toj poziciji bio bi i Šarić kada bi se oporavio od teške ozljede), a na playmakerskoj su i dalje deficitarni. Skupinu u Milanu s Italijom, Grčkom, Ukrajinom, Estonijom i Velikom Britanijom ćemo proći, a nakon toga svaka je pobjeda uspjeh. Nažalost, takva je današnja slika hrvatske košarke.