Amerikanci žele biti freelanceri pa im privremeni poslovi odgovaraju. Žele fleksibilnost i slobodu. Hrvati, pak, žele sigurnost. Ali do nje teško dolaze. Stoga pristaju na privremene poslove ili, kako ih najčešće klasificiraju, one nesigurne. I to, čini se, sve više. Tržište privremenog zapošljavanja, koje se otvorilo 2003., raste. Nije to neki impozantan rast, neki iz branše bi rekli da je neznatan i da će takav biti i u budućnosti, ali je rast. Barem posljednjih nekoliko godina.
Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, trenutačno su evidentirane 134 agencije za privremeno zapošljavanje. Posljednjih pet godina u prosjeku godišnje nikne 20 novih, koje godišnje tvrtkama ustupaju i po tri tisuće novih ljudi. Tako su 2013. putem agencija za privremeno zapošljavanje ustupljena 11.734 radnika, 2014. godine 13.462 radnika, godinu poslije njih 16.444, a lani 19.327 radnika. Oni čine samo 1,3 posto u ukupnom broju zaposlenih, što je manje nego u većini europskih zemalja. Tržište, dakle, raste, ali nije razvijeno.
S obzirom na to, očekuje li se boom tržišta privremenog zapošljavanja? Teško, smatra struka. Jer, da se trebao dogoditi, dogodio bi se još prije krize. No, daljnji razvoj tržišta se očekuje - ono će i dalje rasti, konsolidirati se i razvijati sukladno novim trendovima koji su već vidljivi u razvijenijim zemljama kroz drugačiji pristup radu, drugačiji pristup u razvoju karijere, traženju radnika, samom načinu rada. Tržište će se fleksibilizirati.
Važna uloga
Dosadašnji rast tog tržišta u Hrvatskoj prouzročilo je nekoliko razloga, a u HUP-u, unutar kojega djeluje Koordinacija za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju čije tvrtke članice pokrivaju oko 80 posto tržišta tih usluga, izdvajaju ih nekoliko.
- Agencije za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju imaju važnu ulogu na tržištu rada jer pridonose njegovoj fleksibilizaciji, uz istodobno očuvanje socijalne sigurnosti radnika. Njihov pozitivan doprinos osobito je vidljiv u povećanju zaposlenosti mladih te dugotrajno nezaposlenih osoba. Potreba za većom fleksibilizacijom zapošljavanja, projektnim i novim načinima rada u današnjoj ekonomiji, gdje je potreba za pojedinim vještinama i radnicima određena trajanjem projekta i posla, te korištenje cjelovite usluge agencija sigurno je još jedan od razloga povećanja zapošljavanja putem agencija. Ako to tako možemo reći, “otkrivanje modela privremenog zapošljavanja” također je jedan od razloga što javna poduzeća koriste taj model - ističe Jasminka Martinović, direktorica granskih udruga.
Zagrebački holding je poznat po korištenju agencijskih radnika i u ovom slučaju svijetli primjer. Više od 700 agencijskih radnika koje su koristile njegove podružnice na kraju su i zaposlili na neodređeno. Iako su možda u igri bili politika i lokalni izbori, s obzirom na to da je dio njih zaposlen u vrijeme ovogodišnjih lokalnih izbora, činjenica je da je povećana potreba za radnom snagom, posebno s oporavkom hrvatskoga gospodarstva.
- To je dovelo do naglog porasta potreba poslodavaca za kvalificiranom radnom snagom, posebice na području onih djelatnosti koje prve izlaze iz krize i predstavljaju prvi znak gospodarskog oporavka. To su graditeljstvo, brodogradnja, turizam i prerađivačka industrija. I prijevoznici su iskazali puno veće potrebe za zapošljavanjem vozača, a prema našim podacima, prošle je godine stvoreno 1300 novih radnih mjesta samo u ICT sektoru - napominje Martinović.
Osjetili su to i u Electusu DGS, najvećoj agenciji za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj, koja je lani ustupila oko 2200 radnika. Primjećuju da posljednjih godinu-dvije postoji veće zanimanje tržišta za privremeno zapošljavanje i osim stranih tvrtki, javlja im se i sve veći broj domaćih. Član Uprave, Tomislav Hanžek, napominje da su prednosti za radnike od takve vrste rada višestruke, a glavna je povećavanje zapošljavanja i brže popunjavanje radnih mjesta.
- Osim toga, radnici s manje iskustva ili bez njega brže i lakše pronađu posao, uredno se vrši isplata plaća čak i ako korisnik na vrijeme ne podmiri račun agenciji, korisnici se koncentriraju na odrađivanje svog posla dok agencija pronalazi radnike koji zadovoljavaju postavljene uvjete, a državi se smanjuje siva ekonomija te se proračun puni porezima i prirezima - nabraja Hanžek koji u budućnosti očekuje porast i konsolidaciju tržišta privremenog zapošljavanja.
Prednosti su već sada, naglašava i ostatak struke, brojne: i za posloprimce i za poslodavce. Očita prednost korištenja radnika privremeno zaposlenih putem agencija jest u tome što se velik dio birokratskog tereta i troška poslodavca prebacuje na agencije. One pronađu definiran profil radnika, zaposle ih i ponude kao gotov paket tvrtkama korisnicima. Tvrtke za takvu uslugu plate naknadu agencijama.
- U dosadašnjem radu agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj pokazalo se da smanjuju rizik neisplate plaća radnicima jer većina ima potrebne alate da provjeri poslodavce s kojima surađuju. Većina agencija ima i zadovoljavajuću razinu likvidnosti te može isplatiti plaće radnicima čak i u slučaju da im njihovi korisnici ne plate, što predstavlja dodatni osigurač za radnike - ističe još neke prednosti i profesorica Marjeta Tomulić Vehovec sa ZŠEM-a, koja se bavi radnim pravom.
Bez rizika za biznis
No, na to bi mnogi odmahnuli rukom ili digli ton jer agencije prati određeni glas, što je zapravo šteta. Jedni kažu da su one korisne za tržište rada, ali ih prereguliranost ubija te se pozivaju na Hartzovu reformu tržišta rada koja je u Njemačkoj prepolovila nezaposlenost promovirajući rad preko agencija za privremeno zapošljavanje itd. Drugi, pak, zabrinuto gledaju njihov rast i kritiziraju njihov rad, a sve zbog toga što se i privremeni oblik rada, što nije ništa neuobičajeno za Hrvatsku, često zloupotrebljava. Sindikati su po tom pitanju dosta glasni i smatraju da nema velike razlike između rent-a-car agencija i rada preko agencija za privremeno zapošljavanje - i jedne i druge agencije zarađuju na rentanju.
- Takvo je zapošljavanje i za poslodavce i za agencije bez rizika. Poslodavac posuđuje radnike od agencije samo za razdoblje na koje je izvjesno da će mu trebati pa ako se vrijeme njegove potrebe za tim radnicima produlji, jednostavno će to dodatno ugovoriti s agencijom. A agencija takve radnike zapošljava po ugovoru na određeno vrijeme, i to na razdoblje za koje je korisnik izrazio svoju potrebu. Nakon tog razdoblja, ako potrebe za tim radnicima više nema, a nema ni najave potrebe od nekog drugog korisnika, agencija im jednostavno ne produlji ugovor. Bez otpremnine i bilo kakvog rizika. Kad više ne zarađuju, riješi ih se bez ikakve naknade. I bez grižnje savjesti - kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Treba regulacija
On smatra da je važno “defleksibilizirati” sustav rada, a za potporu poslodavcima tražiti druge modele. U sklopu toga misli da treba nužno postrožiti i dodatno regulirati djelovanje i rad agencija za privremeno zapošljavanje.
- Ovakvo stanje ili, još gore, daljnje otpuštanje kočnica bilo bi pogubno, a sve zbog kratkovidne jurnjave za profitom po svaku cijenu. A cijena su ljudi. Prema Eurofoundovu izvještaju “Europsko istraživanje o radnim uvjetima”, rad putem agencija za zapošljavanje pripada najnesigurnijim oblicima ugovornog rada - naglašava Sever.
Većina ljudi, naime, u Hrvatskoj traži radno mjesto na kojem bi željeli raditi cijeli život, koje pruža visoku sigurnost i zajamčena dugoročna prava. S obzirom na to da agencije za privremeno zapošljavanje ne nude te povlastice, opća je percepcija da iskorištavaju prava radnika. Branša, naravno, kaže da je to iskrivljeno i da su predrasude rezultat nepoznavanja same industrije. Tako se agencijama često spočitavaju i visoke provizije u rasponu od 20 do 30 posto. No, u agenciji za privremeno zapošljavanje Dekra kažu da to nikako nije točno.
- Činjenica je da provizije variraju, ali u prosjeku iznose otprilike deset posto, što je i dalje manje od provizije koju, primjerice, naplaćuje Student servis: 12 posto na ukupni neto iznos studentske zarade. U nekim zapadnim zemljama ljudi više žele slobodu i freelance poslove, a kod nas i dalje većinom žele sigurnost pa je razumljivo da sve što se povezuje s nečim privremenim automatski ima negativan predznak. No, to nije nužno stvarno stanje. Ako se ne radi o kraćem angažmanu, na agencijski bi rad trebalo gledati kao na odskočnu dasku za direktno zaposlenje - obrazlažu i istodobno savjetuju u Dekri putem koje je lani radilo 1200 radnika koji su bili zaposleni u punom fondu sati, a pet do sedam posto njihovih radnika zaposli se direktno kod klijenta.
U Europskoj uniji više
No, i dalje je u razvijenim zapadnim zemljama postotak radnika koji su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje više od deset puta veći nego u Hrvatskoj. Stoga u današnjim, sve složenijim uvjetima na tržištu rada ne samo pred državom, nego i pred agencijama za privremeno zapošljavanje stoje sve veći izazovi i dobar dio daljnjeg razvoja tržišta ovisi o efikasnosti agencija koja u konačnici treba dovesti do efikasnijeg tržišta rada. U EU se već dulji niz godina inzistira na tzv. Flexicurity sustavu u kojem se inzistira na fleksibilizaciji tržišta rada. Kako pojašnjava profesorica Tomulić Vehovec, radi se na većoj fleksibilnosti zaposlenja i mobilnosti radnika, promjene posla i brzom pronalasku novog zaposlenja. Istodobno se inzistira na većim davanjima za nezaposlene, što utječe na socijalnu sigurnost. Trenutačna situacija i trendovi u razvijenim zemljama potvrđuju da će potreba za ovakvim uslugama rasti u budućnosti. I razvijati se.
- Već vidimo veliki rast internet stranica koje spajaju stručnjake-freelancere, posloprimce koji žele imati izbor što i kada raditi, s poslodavcima koji traže zaposlenike na kraće razdoblje. Ta promjena pristupa traženju posla i posloprimaca se odvija u gotovo svim područjima poslovnih, ali i profesionalnih usluga poput poslovnog savjetovanja ili odvjetništva - uočava i Vedran Antoljak, vodeći partner u konzultantskoj tvrtki Sense Consulting.
On smatra da će u bliskoj budućnosti profesionalne karijere biti spoj većeg broja manjih karijera u kojima ćemo spajati raznolika znanja, vještine i iskustva te time postizati bolju konkurentnost i bolje upravljanje vlastitim profesionalnim putem.
- Privremeno zapošljavanje slijedi taj trend razvoja tržišta rada - konstatira Antoljak. I u tom bi smjeru, brzinom više-manje istom kao i dosad, i dalje moglo ići.