'NAJBOLJE JE U MORU BITI GOL...'

NUDISTI IZ HRVATSKE OBJAŠNJAVAJU ZAŠTO SE VOLE KUPATI GOLI 'Prijatelji nas optužuju da nemamo srama'

    AUTOR:
    • Dean Žugčić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.08.2017. u 15:09

Ante Čizmić / Hana Media

Miljenko Čirjak, naturist i tajnik Društva naturista Hrvatske

 

Baciti se u more po vrućim ljetnim danima bez odjeće može biti oslobađajuće. Međutim, golaća je na hrvatskim plažama sve manje. Od nekadašnje vodeće destinacije za nudiste, Hrvatska je zaostala po ponudi. Interesa svakako ima.

- Privukao me slobodan način života što se tiče kupanja ljeti. Uvijek sam mrzio kupati se u kupaćem kostimu - rekao je Miljenko Čirjak, tajnik Društva naturista Hrvatske.

Na tipičnoj nudističkoj plaži možete vidjeti ljude kako se kartaju ili igraju šah, sunčaju se na ručnicima, kao i obitelji koje uče djecu plivati. Dakle, sve kao i na klasičnoj plaži, samo su svi “bez krpica”. Prebroditi sram i skinuti odjeću prvi put nije lagano. Ipak, kada su na plaži svi goli, onda jedini koji se ističu su oni s kupaćim odijelom.

- Prvo si mislite sigurno - svi mene gledaju zato što sam gol, ali su zapravo i oni goli. Onda shvatite da tu nema ništa čudno i da te nitko posebno ne gleda. Svi koji su probali znaju koji je osjećaj kupati se s kostimom i bez njega. Osim toga, kada se sunčate bez odjeće, nemate simptome kao zebra - rekao je Čirjak.

Naturistički pokret nisu samo ljudi bez odjeće, nego prije svega ekološka svijest o životu s prirodom.

- To znači da brinete o okolišu. Provjeravate je li kvalitetna voda gdje se kupate, što je na vašoj savjesti da učinite, uklonite smeće gdje ga ne bi trebalo biti - napomenuo je Čirjak.

Navika odmalena

Mnogi koji su danas naturisti naučili su se kupati “bez krpica” od malena. Kao što svatko od nas pokupi običaje i kulturu od svojih roditelja, takva je situacija i s kupanjem bez odjeće. Djeca vide da se njihovi roditelji kupaju goli na plaži gdje su i svi ostali goli pa nisu htjeli biti jedini odjeveni. Za njih je bilo sasvim normalno da se riješe odjeće prije nego što se bace u more.

- To je kod mojih roditelja bio način života. Od njih sam to pokupila. Vidjela sam roditelje da se kupaju goli pa je i meni to bilo normalno. Osjećam se da sam u prirodnom okruženju. Nije me bilo sram kada sam prvi put skinula odjeću - rekla je jedna naturistkinja, koja se već desetljećima kupa bez badića.

Na pitanje što o tome misle njezini prijatelji, ona spremno odgovara: moje bliske prijateljice su šokirane, ali ne znaju objasniti zašto, osim da se ne žele skinuti.

- Kada ih pitam zašto se i one ne bi skinule na plaži, odgovore da se boje reakcija drugih ljudi ili da nisu navikli - požalila nam se naša sugovornica.

S “čudnim” pogledima suočavaju se mnogi nudisti. Što zbog predrasuda ili zato što ljudi ne žele razumjeti. Upravo zato neki ljudi ne žele reći svojim prijateljima da su nudisti. Boje se da ih njihovi prijatelji ne osude.

- Obično nas ljudi osuđuju zbog “nedostatka srama” i nemoralnosti jer smo goli pred svojom kćeri, a to, kao, nije normalno. Žalosno je što većina ljudi misli da su naturisti ekshibicionisti i voajeri koji se vole pokazivati goli i zavirivati u tuđu intimu - rekla nam je jedna obitelj iz Zagreba koja se “opekla” nakon što se povjerila bližnjima.

Puno je predrasuda

Štoviše, voajera nema više na naturističkim plažama, nego na običnima. Naturisti se vode načelom da njeguju svoje pravo da budu drugačiji te da ničim ne ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi. Živi i pusti druge živjeti njihova je životna filozofija. Ipak, nisu svi u društvu tolerantni i spremni prihvatiti drugačije stajalište.

- Reakcije prijatelja su različite. Od nekih koji su to prihvatili kao normalno do onih koji se i nakon 20 godina još iščuđavaju kako se možemo tako “nemoralno” ponašati - opisala je ta obitelj svoje iskustvo.

- Većina prijatelja zna. Ne gledaju me ništa čudnije. Možda se u početku iznenade, ali poslije prihvate. Mi se slažemo i dalje bez obzira na to. Nije to politika da bismo se sukobili zbog toga - našalio se Čirjak.

Najbliža nudistička plaža mu je na zagrebačkom Jarunu, ali ističe da bi se mogla bolje urediti.

- U tu plažu ništa nije uloženo jer valjda misle da se radi o marginalnoj skupini koja to ne zaslužuje. Trebala bi se popraviti ograda i tuševi - rekao je Čirjak.

U Dalmaciji se blizu Tkona nalazi poznati kamp Sovinje u kojem se naturisti mogu slobodno odmarati. Nudi dvije pješčane plaže i smještaj za 200 gostiju. I uvijek se traži soba više.

Od ostalih službenih odmarališta za naturiste danas je u Istri otvoreno sedam kampova, na Kvarneru tri, a u Dalmaciji samo dva. U Istri je najpoznatiji i najveći vrsarski kamp Koversada koji su mediji prozvali rajem za naturiste, a može primiti više od pet tisuća gostiju dnevno. Blizu Rovinja nalazi se još jedan svjetski poznati kamp Valalta sa smještajem za 3,5 tisuće turista.

Istra je kolijevka naturizma u Hrvatskoj. U ranim 1960-ima otvorila se Koversada. Iako su se pioniri te inicijative gledali s mnogo rezerve i nepovjerenja, ona je urodila plodom. Danas samo okolica Poreča, točnije priobalje od rijeke Mirne do Limskog kanala, u naturističkim naseljima ima 2000 kreveta i preko 20.000 mjesta u autokampovima. U njima se ukupno ostvari milijun noćenja, što iznosi više od jedne četvrtine turističkog prometa tog područja.

Međutim, naturistički kampovi posljednjih se godina zbog neisplativosti zatvaraju i pretvaraju u klasična odmarališta. Mjesta na kojima naturisti mogu uživati bez odjeće nema baš mnogo. Iako nam godišnje dođe oko tri milijuna naturista, službenih nudističkih (FKK) plaža je sve manje, kao i hotela koji su se specijalizirali upravo za tu vrstu ponude.

- Zaboravili smo da se radi o posebnoj selektivnoj ponudi koja je raritet i što po asortimanu čini Hrvatsku zanimljivijom i specifičnom. U Europi postoji oko pet milijuna naturista, od kojih je oko 300.000 registriranih - rekao je Jerko Sladoljev, prokurist u Top Camping Croatia. On dugi niz godina radi kao turistički djelatnik i napisao je više knjiga o naturizmu.

Prema nekim istraživanjima, tvrdi Sladoljev, svaki deseti turist u Hrvatskoj se kupa gol, ali boravi u “tekstilnim” kampovima ili hotelima. Izgubili smo svjetsku slavu, kaže, kao i prepoznatljivost naturizma kao hrvatskog brenda. Ono što je ostalo su tzv. divlje naturističke plaže, kojih je, prema njegovim podacima, 60-ak u Hrvatskoj. Riječ je o stjenovitim obalama, malim uvalama ili pličinama gdje se golaći povremeno kupaju. Glas o tim mjestima se prenosi među prijateljima, a čak i generacijama.

- Naturizam kao segment domaće turističke ponude posljednjih je godina u nemilosti turističkih planera, stratega i tvrtki i teško da će, sudeći po strategiji hrvatskog turizma do 2020., ponovno doživjeti svoj procvat kao što je to bio slučaj 70-ih godina prošloga stoljeća - rekao je Jerko Sladoljev.

Urediti divlje plaže

Naturistički promet bi se znatno povećao, tvrdi Sladoljev, kada bi se “divlje plaže” uredile, ucrtale u općinske prostorne planove i dale na upravljanje naturistima. Općenito, naturisti ne vole da se na plaži “miješaju” neodjeveni i odjeveni. Zbog toga mnogi odlaze na divlje plaže.

- Identificirali smo naturističke plaže i ponudili taj projekt Ministarstvu koje je pozitivno odgovorilo. Međutim, nitko nije bio spreman da uđe sa sredstvima unutra. Mi smo razočarani s ovom situacijom. Zadnji promidžbeni materijal za tu vrstu ponude po kojoj smo bili svjetski poznati, napravio se 2003. u turističkoj zajednici. Nemam riječi zašto su to ugasili - istaknuo je Sladoljev.

Hrvatska je nekoć bila perjanica među drugim zemljama u Europi po naturizmu. U međuvremenu su nas Francuska, Italija i Njemačka prestigle. FKK je najpopularniji u Francuskoj sa 40-ak takvih kampova koji mogu primiti 80.000 turista. Slijedi Njemačka s kapacitetom od 50.000 mjesta. U Italiji prije 30 godina nije bilo nijedne plaže ili naturističkog kampa, a danas ih je preko 15. Nedavno je talijansko Ministarstvo turizma odlučio proglasiti preko 30 “divljih plaža” naturističkim. Takav bi model, tvrdi Sladoljev, trebala slijediti i Hrvatska. A prostora za razvoj naturizma ima.

- Hrvatska bi i dalje trebala biti ponosna na svoju naturističku povijest, a gosti bi nam mogli dolaziti u većem broju. Možemo privući ekološke i socijalno svjesne turiste. Naturizam bi se trebao usredotočiti kao Centar zdravlja i dobrobiti s wellnessom, masažama i relaksirajućim aktivnostima za dušu i tijelo - zaključio je Sladoljev.

ELIPSO

Izdvajamo