MALO POVEĆANJE, VELIKO OPTEREĆNJE

Obuljen Koržinek smatra da je plaćanje doprinosa na honorare veliko opterećenje za dio umjetnika s obzirom na to da proračun za kulturu neće rasti

Nina Obuljen Koržinek
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u srijedu u Saboru da promjene koje donosi porezna reforma vezane za plaćanje doprinosa na drugi dohodak znače malo poskupljenje, ali ipak predstavljaju veliko opterećenje za dio umjetnika, s obzirom da se ne može očekivati veći proračun za kulturu.

"Radi se o doista malom poskupljenju bruto iznosa, no svjesni smo da je u situaciji kada ne možemo očekivati veći proračun za kulturu takvo malo povećanje, odnosno poskupljenje, veliko opterećenje za sve one koji angažiraju umjetnike", izjavila Obuljen nakon aktualnog sata u Saboru.

Ministarstvo kulture upozorilo je u procesu rasprave o poreznoj reformi kako ne bi bilo dobro da se na takav način opterete umjetnički honorari, dodala je.

Uvođenje doprinosa kompenzirat će se drugim mjerama

I dalje se vode razgovori o tome postoji li mogućnost da se barem oni koji samostalno obavljaju djelatnost izuzmu iz tih izmjena, kazala je Obuljen.

Istaknula je da će se određenom broju umjetnika, pogotovo onima koji vode knjige i samostalno obavljaju djelatnost, uvođenje obveze plaćanja doprinosa kompenzirati drugim mjerama porezne politike, primjerice smanjenjem stope s 25 na 24 posto i ostalim troškovima koje će moći prikazivati kao odbitak.

"Treba reći da se zadržavaju olakšice od 30 posto za autorske, plus 25 posto za umjetničke honorare i nakon toga na oporezivi dio uvodi se plaćanje doprinosa", rekla je Obuljen.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je zakon o doprinosima na tragu porezne, socijalne i ekonomske pravednosti.

Podsjetio je da po osnovi drugog dohotka ima četiri različite kategorije poreza, te da jedna kategorija plaća doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u potpunom opsegu, kao i porez i prirez, dok ostale kategorije ne plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje i imaju određena izuzeća od plaćanja poreza i prireza.

"Izmjenama i dopunama predložili smo da se ukinu sva ta izuzeća za plaćanje mirovinskog i zdravstvenog, ali i išli stimulativnije da se ukupni iznos prepolovi. Za drugi dohodak, prema prijedlogu, izdvajanja za mirovinsko osiguranje su 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto uz porez i prirez po sadašnjim principima", istaknuo je Marić dodavši da za autorske honorare ostaje izuzeće od 30 posto, a u slučaju umjetnika izuzeće od 55 posto.

"U prvoj kategoriji na 100 kuna drugog dohotka plaća se 99,6 kuna dodatnih davanja, dok četvrta kategorija plaća 14 kuna. Ne vidim u čemu je tu toliki problem. Vidimo i sami veliki nesrazmjer u samoj pravednosti po obračunu drugog dohotka", rekao je Marić.

Porezna reforma dat će "vjetar u leđa" investicijama

Na novinarski upit hoće li porezna reforma djelovati stimulativno na investicije , Marić je kazao da će dati "dobar vjetar u leđa" s obzirom da su dugi niz godina tvrtke oklijevale s takvim aktivnostima zbog čestih promjena u poreznom sustavu.

"Mislim da je ovo dobar vjetar u leđa, no na tome nećemo stati . Vlada će čitavim nizom mjera nastaviti stimulirati i olakšavati poslovanje u Hrvatskoj, kroz daljnje ukidanje parafiskalnih nameta i olakšavanje administrativnih procedura", najavio je Marić.

Na upit o mjerama subvencioniranja rata kredita za kupnju prve nekretnine, Marić je rekao da će ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević doraditi tu mjeru i onda je predstaviti na razini Vlade., naglasivši da će novci za to biti predviđeni.

"To je bilo u izbornom programu i u programu Vlade tako da te mjere sigurno možemo očekivati. To će biti jedna od stimulativnijih mjera za mlade koji kupuju prve nekretnine", istaknuo je.

Napomenuo je kako su u slučaju dadilja jasno određeni kriteriji tko i kada ulazi u sustav PDV-a. "U tom slučaju govorimo o djelatnostima koje su registrirane kao obrti, i tu se primjenjuje odredba o pragu ulaska u sustav PDV-.a koji sada iznosi 230.000 kuna, a prijedlog je da se poveća na 300.000 kuna, za što moramo dobiti odobrenje Europske komisije", rekao je.

Na novinarski upit koliko će se povećati proračunu za obranu, Marić nije želio otkriti. "Još ćemo pričekati par dana dok se završi izrada smjernica ekonomske i fiskalne politike i sam rad na državnom proračunu", kazao je ministar financija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. travanj 2024 04:28