Prva procjena službene statistike pokazuje da je godišnja inflacija nastavila usporavati i osmi mjesec zaredom, pa je u srpnju iznosila 7,4 posto, a mjesec prije bila je 7,6 posto, podaci su DZS-a. Međutim, brojni pokazatelji upućuju na to da su inflacijski pritisci i dalje vrlo snažni, uključujući mjesečni rast cijena od 0,3 posto, pa ostaju tek nadanja da bi popuštanje moglo uslijediti sa završetkom turističke sezone.
Za rast ukupnih cijena i dalje je najzaslužnija kategorija u kojoj su hrana, pića i duhan: u srpnju su cijene u njoj bile 11,5 posto više nego u istom mjesecu lani (na mjesečnoj razini 0,3 posto).
Usluge su skuplje 7,7 posto nego prije godinu dana, a industrijski proizvodi čak 9,5 posto. S druge strane, cijene energije pale su za 1,7 posto u odnosu na istim mjesec prošle godine, iako su u na mjesečnoj razini povećane za isti postotak, pa trenutačno svjedočimo i poskupljenju goriva.
Proizvođačke cijene
Eurostatov usporedivi harmonizirani indeks (HICP), međutim, pokazuje da je srpanjska inflacija u Hrvatskoj bila i veća, te je iznosila 8,1 posto dok je prosjek za eurozonu bio 5,3 posto. Razlog toga je širi obuhvat HICP-a od nacionalnog indeksa, jer uključuje i potrošnju stranih gostiju (ugostiteljstvo, smještaj).
K tome, HNB u svojem komentaru najnovijih podataka o inflacije navodi da je ona temeljna, koja ne uključuje cijene energije i hrane, ubrzala (na 9,6 posto s 9,5 posto u lipnju). Upravo je kretanje temeljne inflacije ono što monetarne vlasti posebno zabrinjava jer ukazuje na njezinu tvrdokornost i otežano kroćenje.
Kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije, navodi HNB, u srpnju su se "treći mjesec uzastopno povećali", pri čemu posebno izdvaja hranu i usluge.
Kada je riječ o ostalim zemljama eurozone, dvoznamenkastu stopu ima još jedino Slovačka, od 10,2 posto. Ujedno je to jedina zemlja u kojoj je inflacija trenutačno veća nego u Hrvatskoj. U Njemačkoj, pak, iznosi 6,5 posto, u susjednoj Sloveniji pala je na 5,7 posto. Nešto većih problema s cijenama osim Hrvatske imaju, čini se, i druge turističke zemlje.
Ono što je neosporno, uvozni poticaji povećanju inflacije se smanjuju, poput cijena sirovina i globalnih dobavnih lanaca. To bi trebalo utjecati i na smanjenje proizvođačkih cijena, odnosno proizvoda za široku potrošnju, među kojima i hrane. Dok je u mnogim zemljama EU taj doprinos nižih uvoznih cijena bio solidan, "smanjenje u Hrvatskoj relativno je blago", kažu u HNB-u. Povezuju to s trendovima na tržištu rada.
Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća, što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. "Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama", stoji u komentaru HNB-a.
Profitne marže
Budući da inflatorni pritisci u Hrvatskoj ostaju povišeni, analitičari RBA ne isključuju mogućnost "da bi kolovoz mogao donijeti nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena".
U nastavku godine ipak se očekuje daljnje postupno usporavanje inflacije: HNB vjeruje da bi se krajem godine mogla kretati oko 5 posto, a na razini cijele godine u prosjeku bi trebala iznositi oko 7,7 posto. Pretpostavka za takav ishod je zadržavanje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, kao i nastavak ograničenja administrativno reguliranih cijena.
Postoje, naravno, i brojni rizici, poput teškoća s izvozom žitarica preko Crnog mora i veće učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju trajnog zadržavanja inflacijskih očekivanja, smatraju u HNB-u, što bi se moglo odraziti na povećanje plaća, "osobito u slučaju da profitne marže ostanu na povišenim razinama dosegnutim tijekom 2022".