U LISINSKOM

ODRŽANA KOMEMORACIJA ZA SLAVKA GOLDSTEINA Stipe Mesić: 'Pamtit ću čovjeka koji se nije bojao, koji je znao što hoće, a što neće, za Hrvatsku'

Darko Tomaš / HANZA MEDIA

 

Komemoracija za nedavno preminuloga spisatelja, urednika i nakladnika Slavka Goldsteina održana je u ponedjeljak navečer u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebu, gdje su se, osim članova njegove obitelji, okupili njegovi prijatelji, znanci i kolege.

Među okupljenima bili su Stipe Mesić, Vesna Pusić, Milorad Pupovac, Rada Borić, Pavle Kalinić, Mirando Mrsić, Vesna Teršelič, Anka Mrak Taritaš, Dražen Lalić...

O Goldsteinu i njegovu radu govorili su bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, u ime Antifašističke lige Zoran Pusić, a u ime Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Goldstein mi je bio suborac u borbi za demokratsku Hrvatsku, istaknuo je Mesić ocijenivši kako je bio i stup hrvatske i jugoslavenske žurnalistike te scenarist, novinar, urednik i osnivač 'lista Vjesnik u srijedu'.

Ustvrdio je kako Slavko Goldstein u epohalnoj knjizi '1941. - godina koja se vraća', predviđa ono što se danas događa.

Tim svojim djelom Goldstein je zadužio Hrvatsku, rekao je Mesić. 'Borili smo se za iste ideale', a Goldstein je ispisao jednu od slavnih stranica političke povijesti Hrvatske, dodao je.

 

- Imao sam privilegiju biti prijatelj s njim. Pamtit ću čovjeka koji se nije bojao, koji je znao što hoće, a što neće, za Hrvatsku. Njegov ispraćaj na Mirogoju pokazao je tko smo i gdje smo. Na pokopu jednog od najutjecajnijih intelektualaca u našoj zemlji nije bio nijedan predstavnik vlasti. Ignorirati čovjeka koji je zadužio Hrvatsku govori kakva smo mi danas zemlja - rekao je bivši predsjednik RH Stipe Mesić.

Po Pusićevim riječima Goldstein je nastojao od 'demokrature Hrvatsku napraviti otvorenim društvom'. Njegova smrt je, istaknuo je Pusić, gubitak za sve nas, a on će nastaviti živjeti onako kako se mi budemo odnosili prema njegovoj duhovnoj ostavštini.

Emotivnu reakciju okupljenih izazvale su riječi najstarijeg partizana, 101-godišnjeg Jurja Đuke Hrženjaka, koji je Goldsteina upoznao u partizanima 1943. i njihovo je prijateljstvo trajalo od tada. Gledajući fotografiju preminulog prijatelja, obratio mu se riječima:

- Želim ti reći, Slavko dragi, kako već pola stoljeća drugujemo, radimo na istim stazama, krčimo putove miru i slobodi. Dok budem živ, i ti si, a u svojim ćeš djelima živjeti i dugo nakon toga - rekao je Hrženjak.

Pupovac je naglasio kako je Goldstein oko sebe okupljao ljude različitih mišljenja, a svoja životna svjedočanstva vješto je utkao u svoju knjigu '1941. - godina koja se vraća'.

To je za nas Srbe ostavština po kojoj ćemo ga poštovati, zaključio je Pupovac.

Pročitano je pismo koje je poslala srpska povjesničarka Latinka Perović, koja nije mogla doći, a nekoliko su riječi rekli i izdavač Seid Serdarević, Jasminka Domaš iz židovske vjerske zajednice Bet Israel te novinar Ivica Đikić. Na kraju se okupljenima obratio i Ivo Goldstein.

- Pričao mi je jednu anegdotu iz partizana i na kraju je rekao: 'Nemoj se nikada u životu saginjati, samo hrabro hodaj'. To je bio on - hrabar do samog kraja - rekao je Ivo Goldstein.

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu. Bio je osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu, urednik na Radio-Zagrebu, filmski scenarist, glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus. Objavio je knjigu '1941. - godina koja se vraća' za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine. Bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb, a kasnije i član židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu. Uredio je više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove 'Signali nad gradom', 'Prometej s otoka Viševice', 'Četvrti suputnik' i 'Akcija Stadion'.

ELIPSO

Izdvajamo