STRANI UČENICI

Oduševio ih Zagreb i robotika

Marko Todorov / EPH

- Vaš obrazovni sustav zapravo je sličan našemu, a sviđa mi se što u Zagrebu imate izvanškolskih aktivnosti poput robotike. Mi to nemamo. Ipak, naši su učenici u razredu discipliniraniji od vaših - primjećuje Mihaela Nina Munteanu (40), učiteljica iz škole Colegiul National "Spiru Haret" u Rumunjskoj.

Kao dio grupe od 37 učenika i nastavnika iz Grčke, Turske, Rumunjske i Litve Mihaela Nina boravila je prošloga tjedna u Zagrebu u sklopu programa Europske unije Erasmus+ i projekta "We are the world, we are the children".

Gost domaćin i nositelj projekta je zagrebačka Osnovna škola Jure Kaštelana, u čijoj je nastavi sudjelovalo po šest učenika iz svake države. Sva djeca bila su smještena u obiteljima učenika domaćina. Andrada Pjatrascan iz Rumunjske boravila je u obitelji zagrebačke vršnjakinje Brune Novak. Pričale su o školskim uniformama koje su obavezne u Rumunjskoj, strogosti i težini tamošnjeg sustava školstva, domaćoj zadaći kojom su djeca okupiranija i od zagrebačkih školaraca.

Selin Morali (12) iz turske škole Karsiyaka Ortaokulu u Izmiru procjenjuje da je i turskim učenicima znatno teže nego hrvatskim, dok svoju školu hvali grčki školarac Thomas Voulgaropoulos (13) opisujući je modernom.

- Razlike između sustava obrazovanja u pet država zapravo nisu velike ako, primjerice, promatramo nastavničke satnice i sustav financiranja - kaže Krešimir Supanc, ravnatelj OŠ Jure Kaštelana. Ipak, učiteljski poziv u Turskoj je cjenjeniji, a rad bolje plaćen nego u Hrvatskoj, jer tamošnji nastavnik početnik prima 900 eura mjesečno. U Rumunjskoj je situacija obrnuta pa je nastavničkom plaćom teško pokriti i najam stana. Obavezno obrazovanje u Grčkoj učenicima traje do 15., a u Turskoj, Litvi i Rumunjskoj do 16. godine. Rumunjska i Litva imaju skalu ocjena od 1 do 10, Grčka do 20, a Turska bodovnu skalu do 100. Turkinja Selin Karsiyaka pritom objašnjava da se jedinica u njihovu sustavu dobiva samo za - varanje na ispitima.

Učenici i nastavnici iz Kalaipede, trećeg po veličini grada u Litvi, jednako kao i oni iz turskog Izmira, rumunjskog Tecucija i grčkog Katerinija, oduševljeni su Zagrebom. Grad je, kažu, čist, miran i pun zelenila. Za Thomasa Voulgaropoulosa (13) iz Katerinija, Zagreb je ogroman grad i neobično mu je što vozači u prometu pristojno propuštaju pješake (u Grčkoj se, kaže, to ne događa često). Dok osnovcu iz Grčke za oko zapinju zagrebački grafiti, Elie Assaf (12) iz Litve divio se starim zgradama u zagrebačkoj jezgri.

- Od nastavnika iz Turske čuli smo o praksi po kojoj nastavnik ne provodi radni vijek u jednoj školi, već se rotiraju u različite, dok, primjerice, u Rumunjskoj škole svojim učenicima ne osiguravaju topli obrok, a na vratima škole imaju zaštitara - uspoređuje Vesna Starešinić, koordinatorica Erasmus+ projekta. Osnovci iz OŠ Jure Kaštelana dosad su u sklopu međunarodnog Erasmus+ projekta partnerstva za škole (KA2) boravili u Turskoj, Grčkoj i Rumunjskoj, a u svibnju ih čeka Litva. Koordinator projekta je Klaipėdos Gedminųm, progimnazija iz Klaipede (Litva), na čelu s profesoricom Astom Jankauskiene.

Tagovi

Najnovije