Nakon što je jučer Vijeće Fakulteta hrvatskih studija izglasalo smjenu dosadašnjeg dekana Pave Barišića, ujedno bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, oglasio se sam Barišić priopćenjem o, kako je naveo, neuspjelom pokušaju puča.
Da bi odluka Fakultetskog vijeća stupila na snagu, potrebna je potvrda većine članova Senata Sveučilišta u Zagrebu.
Barišić u priopćenju demantira vijesti da je „smijenjen dekan Barišić“ i da mu je „izglasovano nepovjerenje“ na Fakultetskom vijeću. Tvrdi da na dnevnom redu sjednice Fakultetskoga vijeća nije bilo glasovanje o povjerenju dekanu ni izbori za dekana.
Objašnjava da su na dnevnom redu bile sljedeće točke: 1. ovjera zapisnika, 2. izvješća stručnih povjerenstava, 3. ostala kadrovska pitanja, 4.nastava i studenti, 5. poslijediplomski studiji i 6. obavijesti iz Dekanata, 7. razno.
Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Nisu točne vijesti plasirane 24. veljače 2021. u javnosti da je „smijenjen dekan Barišić“ i da mu je „izglasovano nepovjerenje“ na Fakultetskom vijeću. Na dnevnom redu sjednice Fakultetskoga vijeća nije bilo glasovanje o povjerenju dekanu ni izbori za dekana. Na dnevnom redu bile su sljedeće točke: 1. ovjera zapisnika, 2. izvješća stručnih povjerenstava, 3. ostala kadrovska pitanja, 4. nastava i studenti, 5. poslijediplomski studiji i 6. obavijesti iz Dekanata, 7. razno.
Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo doc. dr. sc. Stjepan Šterc, koji se u ovom kontekstu uz sve svoje akademske nazive imao potrebu predstaviti i kao „bojnik Hrvatske vojske“, glasovao je u svim točkama za, a pod točkom 7. razno priložio je svoj „osvrt na opće stanje na Fakultetu i prijedlog“. U raspravi „pod razno“ iznio je prosudbe o stanju na Fakultetu u kojima se dogodila očita zamjena teza. Čini upravo ono što pogrešno stavlja meni na teret. Nakon što sam s velikom mukom i zalaganjem svih nastavnika i studenata uspio tijekom svojega dekanskog mandata smiriti stanje na Fakultetu i pokrenuti njegov razvojni put, on to dovodi u pitanje i vraća „Fakultet nemirnim vodama zbog osobnih interesa, želje za kontrolom, potreba samodokazivanja, političkog potvrđivanja lojalnosti ili tek samo osobnoga nezadovoljstva“.
Žao mi je što se naš Fakultet, koji je posljednjih mjeseci pokrenuo cijeli niz pozitivnih razvojnih procesa, umjesto atraktivnim predavanjima, seminarima, skupovima i projektima opet vraća u žarište promatranja javnosti kao ekscesna ustanova. Žao mi je zbog naših studenata koji se sa suzama u očima moraju pravdati zašto su prisiljeni izjašnjavati se o nečemu što ne pripada njihovu studiju i zanimanju.
Tužan sam zbog onih koji su u stanju kategorički se izjašnjavati o nečemu bez uvida i dokaza. Ali sam ponosan ujedno i na one kritičke prosuditelje poput mojega prethodnika u vodstvu Hrvatskih studija pročelnika prof. dr. sc. Marija Grčevića koji su jasno znali na sjednici Fakultetskoga vijeća osuditi nekorektnost takva postupka:
„Sadašnji prijedlog kolege dr. Šterca treba povući jer je donesen mimo dnevnoga reda, bez poštivanja ikakve procedure i bez da je prozvanoj osobi dano pravo na 'samoobranu', tj. nije joj dano pravo da se izjasni o iznesenim optužbama. Daljnje postupanje u smislu sada iznesenoga prijedloga bilo bi nelegitimno, nelegalno, ljudski nekorektno; zapravo destrolucijski u punom značenju te riječi.“
Pravi razlozi za pokušaj puča na Fakultetu docenta dr. sc. Šterca jesu doista „osobni interesi“. U „potrebe za samodokazivanjem“ ili „osobno nezadovoljstvo“ ne bih ulazio. Treba jasno reći: riječ je isključivo o osobnim interesima prorektora prof. dr. sc. Ante Čovića, koji pokušava Fakultetsko vijeće i cijelu ustanovu učiniti taocem za reguliranje svojega radnopravnoga statusa u 72. godini života. Vjerojatno su se u tom pitanju susreli i interesi pročelnika Šterca, koji je kao docent nakon umirovljenja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu iskoristio prigodu za nastavak svoje nastavničke karijere na Fakultetu hrvatskih studija.
Prorektor prof. dr. sc. Ante Čović iskoristio je moć svojega položaja, kao što to godinama čini upravljajući Fakultetom iz sjene, te je osobno na sjednicu Dekanskoga kolegija 19. veljače 2021. donio nacrt Zaključka o svojemu radnopravnom statusu na Fakultetu. Zahtijevao je da taj Zaključak stavim na dnevni red Fakultetskoga vijeća i time obvežem ustanovu. Zatražio sam o tome pravno tumačenje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Iz njega jasno proizlazi da „Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija nema ovlast donijeti zaključak o radnopravnoj osnovi pojedinog zaposlenika“.
Postupio sam u skladu s tim tumačenjem i spomenuti „Zaključak o radnopravnom statusu“ Ante Čovića umjesto kao točku odlučivanja uvrstio sam zajedno s pravnim tumačenjem pod točkom 6. obavijesti iz Dekanata o kojoj se ne glasuje. Poklopilo se to s činjenicom da je dan nakon otvaranja sjednice Fakultetskoga vijeća na Fakultet
stigla inspekcija rada po prijavi za protupravnost radnopravnoga statusa prof. dr. sc. Ante Čovića.
Vjerojatno je to izazvalo dodatnu nervozu kod onih koji ne bi rado da izađe na vidjelo zakonitost njihova radnoga statusa.
Odmazda za poštivanje zakonitosti stigla je vrlo brzo u zahtjevu docenta dr. sc. Šterca za odstupanjem dekana. Tako je Fakultet umjesto ogledne znanstveno-nastavne ustanove postao poligon za obranu nečijih „osobnih interesa“. Umjesto da se posvete studiju i proučavanju hrvatske, europske i svjetske kulture, jezika, filozofije, demografije i svih lijepih tema kojima se ustanova bavi, gotovo 1500 studenata Fakulteta postali su zajedno sa zaposlenicima taoci pučista na najmlađoj sastavnici najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj. No valja se ipak pouzdati u to da se sveučilišna tijela upravljanja, Senat, Rektor i Savjet Sveučilišta u Zagrebu ne će dati opsjeniti nezakonitostima pučističkih metoda, zaključio je Barišić.