- Važno je učenike naučiti medijsku pismenost, kako nastaju vijesti i kako se razvijaju teorije zavjere, da ljudi ne bi vjerovali u njih - istaknuo je Inoslav Bešker, profesor na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu u Dubrovniku, na okruglom stolu 'What is the future of journalism in the age of fake news?' u Dubrovniku.
Mediji, pogotovo tiskovni, suočeni su s digitalnom transformacijom, koja utječe na prihode od oglašavanja, padom prodaje tiskanih izdanja i utjecajem društvenih mreža. Stoga, novinarstvo će se morati prilagoditi tehnološkim izazovima, a i upitno je kako će se ono financirati u budućnosti, putem oglašavanja ili donacijama.
Odgovore na ta pitanja, kao i mnoga druga, dali su sudionici okruglog stola, koji je bio u sklopu radionice na konferenciji '22. Conference on Information Technology and Journalism'. Sudionici su također raspravljali o medijskoj pismenosti građana, kako bi oni mogli bolje prepoznati 'fake news' i njegov utjecaj na demokraciju.
- Prvi kamen temeljac medijske pismenosti je sama pismenost – rekao je Bešker, jedan od direktora konferencije.
Upravo zato, složili su se sudionici konferencije, trebalo bi učenike u srednjim školama više upoznati s radom medija, pred kojima su tektonske promjene. Primjerice, talijanskim je novinama, kaže Bešker, prodaja pala više nego četverostruko otkad je on došao u Italiju prije 25 godina. Ista je stvar, tvrdi, i u Francuskoj.
- Tjedne i mjesečne novine su sada samo za kulturnu elitu – dodao je Bešker.
Osim toga, digitalni mediji će morati pronaći nove izvore financiranja, kako se ne bi samo oslonili na oglašavanje na internetu. Neke publikacije, osobito ako nisu komercijalne, traže donacije, radi kreacije točnih i provjerenih vijesti. To je jedno rješenje uz uvođenje online pretplate, ali postoji i još jedan, više provokativniji, način financiranja medija.
- U svijetu je velika rasprava o garantiranom dohotku. Možda bi to trebali uvesti i za vijesti – predložio je profesor Nenad Prelog, hrvatski znanstvenik i ambasador za Južnu Afriku.
Značajne promjene doći će i u svijet digitalnog oglašavanja. Naime, Europska unija predložila je regulaciju o zaštiti podataka, kako bi zaštitila privatnost ljudi koji surfaju webom.
Internetski browseri će morati imati mogućnosti uklanjanja svih kolačića, kako bi se korisnicima omogućila veća razina privatnosti. Uz to, regulacija o kojoj se još raspravlja, odredit će je li poduzeća mogu uskratiti uslugu korisnicima koji koriste alat za prikrivanje reklama na internetskim stranicama.
- Regulativa EU kaže da poduzeća neće moći blokirati korisnike koji koriste takve alate – rekla je Nina Gumzej, docentica na Pravnom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu.
Nakon okruglog stola Domagoj Bebić, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, predstavio je svoje istraživanje o utjecaju društvenih mreža na predizborne kampanje stranaka tijekom hrvatskih parlamentarnih izbora 2015.
- HDZ je bila najučinkovitija aktivna stranka na društvenim medijima, s fokusom na promociju – rekao je Bebić.
Političari se, kaže Bebić, uvijek žale da mediji o njima loše pišu, a društveni mediji im daju novu platformu da predstave svoje ideje.