SPLIT - Organizatori sutrašnjeg, drugog Split pridea danas su na konferenciji za novinare istaknuli da je Split pride javni prosvjed za ljudska prava LGBT osoba, a ne parada, te kako Vlada, iako će u povorci biti pet ministara, još nema jasan stav o istospolnim parovima.
Vlada se ponaša kao da u Hrvatskoj ne postoje djeca koja žive u istospolnim zajednicama, ta djeca nemaju jednaka prava kao i njihovi vršnjaci koji žive u heteroseksualnim zajednicama, a problemi se javljaju i u slučajevima nasljeđivanja, obiteljske mirovine ili zdravstvenog osiguranja, kazala je Sanja Juras, predsjednica Udruge Kontra.
"Inzistirali smo da na prideu govori Vesna Pusić, no ona je to odbila. Predstavnici Vlade privatno dolaze na pride, ali se neće izjašnjavati. Šutnja Vlade je licemjerje. S druge strane gradske vlasti Splita stvaraju negativnu atmosferu, pa tako nisu uklanjali grafite koji pozivaju na nasilje. Gradska vlast šalje negativne poruke svojim izjavama kojima potiču na nasilje", rekla je Juras. Grad je pokušao onemogućiti naše okupljanje i korištenje javnih površina i mi ćemo zbog toga pokrenuti odgovarajuće postupke protiv grada koji krši naša prava, najavila je Juras.
Mirjana Kučer iz Udruge Domine je izjavila da su poruke koje dolaze do njih nešto pozitivnije. "Direktnu pisanu podršku su nam dala četiri od sedam članova Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, potom Veleposlanstvo Danske, žene iz Foruma SDP-a Hrvatske, te Koordinacija europske feminističke inicijative čije smo mi članice", rekla je Kučer.
O svojim iskustvima na prošlogodišnjem splitskom Prideu govorila je članica stranke Zelenih u EU parlamentu Marija Cornelissen. Rekla je da su joj lanjska iskustva u Splitu bila čak gora od Pridea u Beogradu i Budimpešti. "Mislim da su prošle godine upravo ekstremisti odnijeli moralnu pobjedu jer im je uspjelo prekinuti Pride, a pri tome su neki ljudi ozlijeđeni. Upravo zato smo morali i ove godine doći jer tako odgovaramo na njihovo nasilje", rekla je Cornelissen, dodajući da Pride nije uvjet za ulazak Hrvatske u EU, ali da Hrvatska mora osigurati pravo na javno okupljanje, borbu protiv diskriminacije i zaštitu građana.