Otkrili 50 ilegalnih domova: Štićenici i nakon zabrane ostaju živjeti u njima jer nemaju gdje

Svaki peti dan u Republici Hrvatskoj u ovoj godini otkriven je jedan ilegalni obiteljski dom. U njima te u onima koji su radili legalno, ali s brojem ljudi većim od dopuštenog, na crno je bilo smještana čak 1091 osoba.

Te zabrinjavajuće brojke isplivale su zbog pojačanog zanimanja javnosti i rada Ministarstva rada, mirovinskog sustav, obitelji i socijalne politike nakon tragedije u Andraševcu, u kojoj je u siječnju u jednom takvom smještaju tijekom požara smrtno stradalo šestero staraca.

U ovom trenutku registrirano je 458 obiteljskih domova s kapacitetom od 10826 mjesta, od čega je njih 430 s kapacitetom od 10202 mjesta registrirano za pružanje usluga starijim osobama. U svakom se traži mjesto više. Zaključno sa 9. prosinca inspekcijskim nadzorima je utvrđen broj od čak 50 ilegalnih pružatelja socijalnih usluga smještaja, kod kojih su bile smještene 583 starije i nemoćne osobe. Sljedeći podatak je vjerojatno i gori. U posljednja dva mjeseca provedeno je više od 50 kontrolnih nadzora nad pružateljima usluga kojima je u prethodnih pet godina zabranjen rad ili im je naređeno da prekinu smještaj korisnicima zbog toga što nisu imali rješenje o ispunjavanju uvjeta za smještaj starijih i nemoćnih osoba, odnosno licencu. Tijekom tih nadzora utvrđeno je da 16 pružatelja usluga smještaja, unatoč zabrani, i dalje pruža te usluge i to za oko 220 korisnika. Dakle, svaki treći dom kojemu je bio zabranjen rad, i dalje je nastavio raditi kao da se ništa nije dogodilo. Osim toga, u 49 legalnih obiteljskih domova utvrđeno je da imaju veći broj korisnika od dopuštenog, a riječ je o 288 osoba.

Ugroženo zdravlje

Podatke su nam dostavile službe Ministarstva te one potvrđuju nagađanja i informacije s terena koje su Jutarnjem listu otkrile Sabina Angelina Latin i Tanja Ivka, čelnice Udruge StarKA, koja je okupila 35 vlasnika obiteljskih domova iz Karlovačke županije.

U moru problema ilegalni smještaji jedan su od gorućih i njima je stalo više nego ikome da se iskorijeni takav rad. Osim što nemaju licencu i upitni su im tehnički uvjeti, ugrožavaju korisnicima zdravlje i nelojalna su konkurencija onima koji rade pošteno, jer upravo zbog "ilegalaca" svi ostali dolaze na zao glas. U Karlovačkoj županiji legalan smještaj gotovo se ne može naći po cijeni manjoj od 4000 kuna mjesečno za pokretnog korisnika. Ovi koji rade na crno, kako doznajemo, svoje "usluge" nude i po dvostruko nižim cijenama. Ako tome pridodamo veliku potražnju za smještajnim kapacitetima toga tipa koja je na granici očaja, jasno je da rad na crno cvjeta. Svjesni su toga i u Ministarstvu, ali očito i nemoćni sami riješiti problem. Oni nemaju informacija što se dalje događa s ljudima koji su zatečeni u ilegalnom smještaju.

Kazne do 10.000 kuna

- S obzirom na to da je riječ o privatnim ugovorima koje korisnici sklapaju s pružateljima socijalnih usluga smještaja, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ne raspolaže informacijama o daljnjem smještaju korisnika. Inspektori Ministarstva o nelegalnom pružatelju usluga i o zatečenim korisnicima obavještavaju nadležne centre za socijalnu skrb prema prebivalištu korisnika da im se pomogne u pronalaženju drugog adekvatnog smještaja. S obzirom da je riječ o korisnicima koji su kod pružatelja usluga smješteni na temelju privatnih ugovora, a ne rješenjem centara za socijalnu skrb, korisnici i njihove obitelji često odbijaju pomoć centara za socijalnu skrb, a određeni broj obitelji ne želi premjestiti svog starijeg člana obitelji negdje drugdje i nije im važno radi li 'dom' legalno ili ne - kažu u Ministarstvu.

U praksi to izgleda ovako - nakon obavljenog nadzora korisnici ostaju u istom tom domu koji nastavlja ilegalno raditi ili se sele u novi ilegalni dom koji će se otvoriti na tržištu. Iako su zapriječene kazne za ilegalne pružatelje usluga od 10.000 do 50.000 kuna, u praksi se naplaćuju u rasponu od 5000 do 10.000 kuna. Među posljednjih 16 ilegalnih domova, vlasnik jednog iz Ogulina, kako doznajemo, sa svojim je korisnicima imao sklopljene ugovore o najmu, odnosno, oni su mu formalno u kući bili - podstanari. Još jedan bizaran slučaj dolazi iz Legrada, gdje vlasnika ilegalnog smještaja nisu pronašle inspekcije, nego - koronavirus.

Novi pravilnik

Gostujući u "Otvorenom", krapinsko-zagorski župan Željko Kolar kaže da su na njegovu području isti ilegalni pružatelji prijavljivani i po četiri puta.

- Na lice mjesta izašla je inspekcija, napravila zapisnik i pokrenula određene postupke. Problem je u tome što mora proći određeno vrijeme da bi se ljudi zbrinuli. Za jedan dom je pokrenut sudski postupak, u veljači je inspekcija izdala rješenje o zabrani rada, a dom dandanas još radi - kaže Kolar.

Ministarstvo tome želi doskočiti novim pravilnikom te Zakonom o socijalnoj skrbi. No, on predviđa smanjenje broja korisnika po obiteljskim domovima, pa bi se mogao dogoditi paradoks - da na crno tržište njegovom primjenom dođe novih 3000 korisnika.