Ponosni smo i zadovoljni. Predsjednik našeg Sinodalnog vijeća dr. Damir Boras, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu, jako je dobra i pristupačna osoba, odgojena na temeljnim ljudskim vrijednostima - govori Darko Mejaški, župnik zagrebačke župe Hrvatske starokatoličke crkve.
Radi se o maloj katoličkoj zajednici neovisnoj o Rimokatoličkoj crkvi, koju je prije 90 godina osnovao upravo djed novog rektora, nekadašnji splitski župnik, kasnije biskup Marko Kalogjera.
Majka kći osnivača
Majka današnjeg rektora Maja Boras Kalogjera kći je osnivača HSC-a i sestra uglednog ekonomskog stručnjaka Dražena Kalogjere. Poznati glazbenici, pokojni Nikica Kalogjera i njegov brat Stipica, djeca su pak brata biskupa Kalogjere, koji je također bio starokatolički svećenik.
- Obitelj rektora Borasa je izvorna starokatolička obitelj, jedna od 50-ak zagrebačkih obitelji koje pripadaju našoj crkvi - kaže župnik.
Starokatolička crkva začeta je nakon Prvog vatikanskog koncila, na kojem dio rimokatoličkih biskupa nije prihvatio dogmu Papine nepogrešivosti jer za tako nešto nema uporišta u Svetom pismu. Jedan od njih bio je i hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer. Razvio se pokret koji je zahtijevao reforme u Rimokatoličkoj crkvi, prije svega osnivanje samostalne crkve u državi, uvođenje narodnog jezika u bogoslužje i ukidanje celibata. U Hrvatskoj se pokret intenzivnije razvija nakon Prvog svjetskog rata. Hrvatska starokatolička crkva službeno je osnovana 1923. godine, a Kalogjera je izabran za prvog biskupa.
Dvije župe u Hrvatskoj
Pred Drugi svjetski rat u Kraljevini Jugoslaviji postojale su 24 starokatoličke župe sa 42 svećenika i oko 70.000 vjernika. Bila je zabranjena u vrijeme NDH, a nadbiskup Alojzije Stepinac bio je nepomirljivi neprijatelj starokatolika, smatrajući je “truležom na našem narodnom organizmu”.
Danas u Hrvatskoj postoje dvije starokatoličke župe, u Zagrebu i Šaptinovcima pored Našica, a, prema popisu stanovništva, imaju oko 700 vjernika. Organizirani su sinodalno, a Sinodalno vijeće, koje donosi sve važne odluke, zajednički čine biskup, kler i vjernici laici. Za hrvatske dvije župe delegiran je austrijski biskup John Okoro, a hrvatsko Vijeće broji 12 članova. Predsjednik Vijeća u pravilu je laik: posljednjih šest godina tu dužnost obavlja rektor Boras.
Starokatoličke crkve su samostalne i potpuno odvojene od Rimokatoličke. U Europi ima osam nacionalnih crkvi, koje su ujedinjene u Utrechtsku uniju.
Otac četvero djece
- U početku smo se vrlo brzo širili, osobito jer smo imali mise na hrvatskom jeziku i narod nam je zato dolazio. Bilo je starokatolika i među poznatim Hrvatima: Miroslav Krleža bio je deklarirani starokatolik, a Ivan Meštrović veliki simpatizer. Za Vladka Mačeka i Stjepana Radića ne može se sa sigurnošću reći jesu li bili članovi ili samo gorljivi simpatizeri - kaže župnik Mejaški, ponosni otac četvero djece.
Savjest na prvom mjestu
Svećenici Starokatoličke crkve nemaju propisan celibat: u pravilu su oženjeni i imaju obitelji. Mnogo su benevolentniji prema istospolnim parovima: neke im starokatoličke crkve daju blagoslov, a neke odobravaju i brakove. Nemaju propisani post, a ne poznaju ni institut ekskomunikacije. Iznimno im je važna savjest, koju smatraju Božjim glasom.
Savjest je ključna i župniku Mejaškom. Nekada je bio rimokatolički svećenik, no nerado o tome priča. Zaljubio se i oženio bivšom vjeroučiteljicom, danas odgajateljicom u dječjem vrtiću.
Nema dogme da je Papa nepogrešiv
Za razliku od Rimokatoličke, Starokatolička crkva:
- ne prihvaća dogmu nepogrešivosti Pape
- ne priznaje dogmu o Bezgrešnom začeću
- svećenici se mogu ženiti
- žene se mogu zarediti
- crkveni se brak može sklopiti i po drugi put
- istospolni parovi su također djeca Božja
- nema obaveze ispovijedi
- pobačaj osuđuje, ali ga dozvoljava ako je ugrožen život majke
- eutanaziju osuđuje, ali ne i davanje lijekova za bol
- održava se crkveni pogreb za samoubojice
- nema propisanog posta
- nema ekskomunikacije