Točno je da sam odbio ponudu iz Agrokora za sastanak s Antom Ramljakom, rečenica je kojom je predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Davor Bernardić jučer Jutarnjem listu potvrdio da se nije želio sastati s izvanrednim povjerenikom Vlade za Agrokor, koji je i njega, kao lidera oporbe, namjeravao informirati o trenutnom stanju u najzaduženijoj hrvatskoj kompaniji.
Poziv za sastanak prvog čovjeka Agrokora Ante Ramljaka uslijedio je nekoliko dana nakon što je 25. kolovoza predsjednik SDP-a Davor Bernardić izjavio: “Nema razloga da Vlada i povjerenik skrivaju stvarno stanje u Agrokoru”.
Posebna veza
- Agrokor je javna tvrtka i javna stvar. Zato sve treba biti javno i transparentno, za nas su neprihvatljivi bilo kakvi tajni razgovori. O stanju u Agrokoru treba informirati cijelu hrvatsku javnost, a ne u nekakvim zasebnim razgovorima. Stav SDP-a je poznat, mi ustrajemo na saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor čije osnivanje smo inicirali - dodatno je napomenuo predsjednik najjače oporbene stranke Davor Bernardić.
Iz vrha SDP-a doznajemo da je ponuda Ante Ramljaka za sastanak s Davorom Bernardićem stigla preko člana SDP-a i bivšeg predsjednika Uprave Podravke Zvonimira Mršića, no u najjačoj oporbenoj stranci u startu je odbačena jer su je doživjeli kao samo još jedan u nizu pokušaja lobiranja protiv njihove inicijative za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva.
SDP-ova inicijativa
Naime, SDP je još 21. travnja u saborsku proceduru uputio prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica koje su dovele do krize u koncernu Agrokor, a iz HDZ-a su poručili da nemaju problema ni s jednim povjerenstvom pa tako ni s povjerenstvom za Agrokor.
“Uputili smo prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi s okolnostima nastanka poslovnog koncerna Agrokor, njegove današnje pozicije na tržištu, nastanka njegovih poslovnih problema, uloge regulatora na tržištima vezano za Agrokorove poslovne aktivnosti i okolnosti koje su dovele do aktivnosti Vlade prema tom koncernu”, rekao je krajem travnja čelnik SDP-a Davor Bernardić koji i dalje inzistria na tom prijedlogu.
No, iako su u travnju rekli da će podržati osnivanje povjerenstva, HDZ je 12. srpnja na sjednici kluba zastupnika donio odluku da neće podržati tu inicijativu, pa je SDP uoči ljetne stanke u Saboru čak i izbor ustavnih sudaca uvjetovao osnivanjem istražnog povjerenstva za Agrokor. Na kraju je glasanje i o jednoj i drugoj točki, oko kojih je nužan dogovor HDZ-a i SDP-a, odgođeno za jesen.
Osim toga, naglašavaju u SDP-u, oni su se otpočetka protivili da se Antu Ramljaka imenuje izvanrednim Vladinim povjerenikom za Agrokor, pa sastanak Davora Bernardića s njim ni s tog aspekta ne bi bio prihvatljiv.
Demanti iz Agrokora
- Poziv na sastanak bio je samo pokušaj da se našeg stranačkog predsjednika Bernardića uvuče u cijelu tu mutnu priču, koja sigurno neće dobro završiti - dodatno je za Jutarnji list pojasnio sugovornik iz vrha SDP-a.
Dok su u SDP-u izgradili cijelu priču oko toga, u Agrokoru, međutim, iznenađeni su tvrdnjama da je izvanredni povjerenik uopće uputio poziv Bernardiću i odlučno to demantiraju te dodaju kako je politički neozbiljno preko Agrokorovih leđa voditi unutarstranačke bitke.
Prodaja tvrtki iz koncerna ne bi pokrila ni polovicu duga
Objava jamstava koje su Agrokorove kompanije dale u zalog za posljednji roll-up kredit, a koje uključuju izvore vode i poljoprivredno zemljište, otvorila je pitanje jesu li ta nacionalna dobra sada nadohvat ruke američkih banaka i fondova, financijera koncerna. Prema mišljenju premijera Andreja Plenkovića to nije tako, a ujedno je podsjetio da su od svježeg financiranja namireni svi brojni dugovi dobavljača, OPG-ova, svih onih koji su bili izloženi u poslovnom odnosu s Agrokorom.
- To je normalan proces, jer inače ne znam tko bi dobio kredit, a da za to ne postoji nekakvo osiguranje - objasnio je. Poduži popis posljednje založene imovine sugerira da je dosta toga dosad ostalo izvan Agrokorova kompliciranog sustava jamstava. Međutim, to se ujedno tumači i tako da njena vrijednost ili likvidnost nije takva da je kreditorima dosad bila atraktivna.
Upisom nad tom imovinom kreditori su se željeli osigurati za slučaj da se neće moći naplatiti prodajom imovine, a ukupna vrijednost roll-up kredita je veća od milijardu eura (480 milijuna eura plus 50 milijuna eura potencijalnog robnog kredita te jednak iznos starih potraživanja).
Kako je riječ o kreditu s prvenstvom naplate, a odobren je na 15 mjeseci, procjene govore da bi ga Agrokor ipak trebao vratiti iz redovnog poslovanja i prodajom imovine nakon što se postigne nagodba.Prodajom Agrokorovih kompanija, konzultanti i financijaši računaju da bi se moglo skupiti oko dvije milijarde eura. To znači da oni koji su osigurali roll-up kredit, imatelji obveznica predvođeni američkim fondom Knighthead Capital Managementom, nemaju razlog strahovati da se neće naplatiti. Problem je s ostalim kreditorima, s obzirom na to da su obveze koncerna na razini od oko pet milijardi eura. Kako novca neće biti dovoljno za sve, očekuje se da će ostali vjerovnici biti primorani na značajne otpise svojih potraživanja. Najveći među njima je ruski Sberbank koji posljednjih mjeseci ulaže napor u stavljanje ‘predbilježbi’ na imovinu izvan Hrvatske koja nije u ingerencije lex Agrokora, prije svega u Srbiji. (M. Klepo)