Privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke ulazi u završnu fazu. Prema najavama ministra financija Slavka Linića, natječaji za prikupljanje ponuda za ta dva država financijska mastodonta bit će raspisani do kraja travnja ili najkasnije početkom svibnja. Neslužbeno, od prodaje udjela u te dvije tvrtke država očekuje dvije milijarde kuna.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska bi kraj godine trebala dočekati gotovo bez državnih tvrtki u financijskom sektoru. Da je do kraja godine realno očekivati stavljanje “točke na i” privatizacijskoj sagi o CO-u i HPB-u, o kojoj Kukuriku koalicija govori otkako je došla na vlast, smatraju i analitičari koji upozoravaju da je stanje u državnoj blagajni takvo da ministar Linić više baš i nema manevarskog prostora.
- Vjerujem da se privatizacija obje tvrtke može dovršiti do kraja godine jer početkom sljedeće državi dolaze na naplatu veliki iznosi duga - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Nova emisija dionica
- Država se dosad nije pokazala kao dobar vlasnik, a činjenica je da sada više i nema novca da ulaže u razvoj tih tvrtki - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Još se, međutim, ne zna pod kojim će točno uvjetima kupcima biti ponuđeni CO i HPB. U Vladinim krugovima o tome se jučer nije moglo doznati ništa konkretno. Prilikom raspisivanja najtječaja za odabir konzultanata, o čemu je Vlada odluke donijela sredinom prošle godine, u Banskim su dvorima rekli da im je cilj prodaja do 51,46 posto dionica HPB-a, te “odgovarajuća dokapitalizacija” banke putem nove emisije dionica. Slične planove Vlada je skovala i za CO, gdje je kao cilj tada istakla prodaju do 50 posto udjela u kapitalu i naknadnu dokapitalizaciju, a sve s ciljem da se državni udio spusti na 25 posto plus jednu dionicu.
Kao potencijalni kupac HPB-a u javnosti se ranije najčešće spominjala Europska banka za obnovu i razvoj. No, priče o ulasku EBRD-a u vlasničku strukturu HPB-a posljednjih su mjeseci utihnule, a kao novi kandidati za preuzimanje najveće banke u državnom vlasništvu isplivali su mirovinski fondovi koji su o tome razgovarali s predstavnicima vlasti.
- Ti razgovori nisu nikamo odmakli. Vidim da nas i dalje spominju kao potencijalne kupce, ali nitko s nama o tome već duže vrijeme ne razgovara. Kad vidimo natječaj, vidjet ćemo hoćemo li se javiti - kratko je poručio čelnik jednog mirovinskog fonda. Konačno, kao mogući kupci HPB-a spominjale su se i neke banke koje već posluju na hrvatskom tržištu.
Bankarska aktiva
Među njima možda bi najviše šanse za preuzimanje HPB-a mogli imati Sberbank i Kentbank, naravno uz uvjet da za to pokažu interes. Prva je banka u vlasništvu Rusa, a druga Turaka. I Rusi i Turci su prilikom dolaska (ruski Sberbank je preuzeo Volksbank, a Turci Banku Brod) govorili kako se misle dalje širiti na hrvatskom tržištu, pri čemu bi im preuzimanje HPB-a moglo poslužiti kao dobra odskočna daska. Kada je, pak, riječ o ostalim bankovnim igračima u Hrvatskoj, ni njih ne treba automatski prekrižiti kao moguće kupce. Ipak, za razliku od Sberbanka ili Kentbanka, njima je ograničavajući faktor dostignuti tržišni udio, zbog kojeg teško da bi dobili zeleno svjetlo središnje banke. Konačno, ne treba odbaciti ni mogućnost da se kao kupac HPB-a pojavi neka strana banka, koja još nije prisutna u Hrvatskoj. Stručnjaci ističu da je za HPB ključno da joj se osigura veća kapitaliziranost koja bi joj pružila prostor za daljnji rast. HPB je, inače, sedma po veličini banka u Hrvatskoj s udjelom u ukupnoj bankarskoj aktivi od 4,3 posto.
Novi proizvodi
I za CO se zadnjih mjeseci spominjalo više potencijalnih kupaca. Najzvučnije ime svakako je rovinjska Adris grupa, no kao interesenti su se spominjali i slovensko Triglav osiguranje te poljski osiguravatelj PZU. Ipak, stvari s prodajom CO-a stoje malo drukčije nego s privatizacijom HPB-a jer preuzimanjem CO-a ulagač ne preuzima samo tvrtku, nego i tržište na kojem je CO najveći igrač.
Prelazak CO-a u privatne ruke trebao bi hrvatskom osiguravateljskom tržištu donijeti nove proizvode.
Prostora za razvoj osiguravateljskog biznisa u Hrvatskoj ima daleko više nego što je to slučaj s razvojem bankarskih proizvoda, a i ulazak u EU, kaže Lovrinčević, Hrvatskoj će donijeti značajnu liberalizaciju pružanja osiguravateljskih usluga.