Neprofitne organizacije, među kojima je najveći broj udruga u sportu i kulturi, potom javnih ustanova, agencija, zavoda, instituta i ostalih, godišnje prema neslužbenim procjenama okrenu više od deset milijardi kuna prihoda.
Oni dolaze iz državnog i lokalnih proračuna, vlastite djelatnosti organizacija ili su kao namet propisani zakonom. Samo deset tisuća udruga građana, a u Registru udruga ima ih oko 50 tisuća, za lanjsku je godinu Ministarstvu financija prijavilo prihode od oko 4,5 milijardi kuna, od čega su od države dobili 1,2 milijarde.
Preostale 3,3 milijarde kuna njihovi su vlastiti prihodi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj nema više od 10 tisuća udruga, ali registar se ne ažurira pa se ne zna koliko ih je aktivno.
Ne polažu račune
Svi su oni kad je o poreznicima i nadzoru poslovanja riječ siva zona u kojoj okreću svaki svoje milijune i nikome ne polažu račune, jer nisu obvezni podnijeti financijsko izvješće i nitko nije ovlašten da ih redovno kontrolira.
Onome što o svom novčanom tijeku objave na internetskim stranicama, u pravilu bez detaljnih objašnjenja, može se vjerovati - tek na riječ, a ne objave li ništa, ne postoji propis prema kojem bi mogli biti kažnjeni. Sve bi se to trebalo promijeniti donošenjem novog zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija o kojem javna rasprava završava danas i izmjenama Zakona o udrugama.
‘Poslovna tajna’
Prema podacima Ministarstva financija, 50 najvećih neprofitnih organizacija u Hrvatskoj lani je imalo 6,9 milijardi kuna prihoda, a izuzmu li se iz tih podataka Hrvatske vode s prihodom od 1,86 milijardi, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, čiji su godišnji prihodi od 1,15 milijardi kuna lani prebačeni u državni proračun, 48 najvećih neprofitnih organizacija okrene 3,95 milijardi kuna godišnje.
Među njima je uz Nogometni klub Dinamo nekoliko sportskih saveza i klubova, Caritas i Crveni križ te turističke zajednice i lučke uprave. Izmjenama zakona Slavko Linić želi dobiti ovlasti da detaljno kontrolira njihov financijski krvotok.
Tu je i Hrvatska gospodarska komora koja gotovo sve prihode ostvaruje kroz obveznu članarinu poduzeća. Primjer HGK najbolje opisuje stvarnost u kojoj su kompanije dužne Komori plaćati doprinos, a ona nikome nije dužna obrazložiti kako ga troši.
Jutarnjem listu prošli su tjedan iz ureda za odnose s javnošću HGK objašnjavali da je njihovo financijsko izvješće poslovna tajna, a nakon inzistiranja su ga ipak poslali.
Kako zarađuju
Komora kojoj su kompanije lani uplatile 206,6 milijuna kuna, 9,3 posto manje nego godinu prije zato što je doprinos smanjen, sama je ostvarila još 30,6 milijuna kuna prihoda. Većinu od usluga na sajmovima koje dodatno naplaćuju tvrtkama, kao i dodjele znaka Hrvatska kvaliteta te marketinških usluga za promociju vina i ribarstva. Zarađuju od iznajmljivanja imovine, na kamatama i tečajnim razlikama. Od 237,2 milijuna kuna prihoda, gotovo polovicu, 103,6 milijuna kuna, potrošili su na zaposlenike i vanjske suradnike, od čega se 82,8 posto odnosi na plaće.
Posluju s viškom
HGK je lani na usluge potrošio 29,8 milijuna kuna, a na projekte koje provodi i koji bi trebali služiti gospodarstvu 47,4 milijuna kuna, 20,3 posto manje nego godinu prije zbog štednje. Nedostaje pak podatak o tome jesu li štedjeli i na zaposlenima kojih imaju 639. Na kraju godine imali su 1,53 milijuna kuna viška prihoda.
Izmjenama Zakona o udrugama u resoru Ministarstva uprave trebala bi se omogućiti kontrola svih prihoda i troškova udruga, a novim zakonom o neprofitnom računovodstvu Poreznoj upravi trebalo bi se omogućiti razgraničavanje prihoda koji neprofitne organizacije troše na predviđenu djelatnost i prihoda koji zapravo dolazi od gospodarske djelatnosti pa podliježe plaćanju svih poreza.
Džepovi članova
Pomoćnik ministra financija Branko Šegon objašnjava da kad god su pokušali kontrolirati sve te institucije, a posebno udruge, nisu imali ovlasti kontrolirati prihode koji ne dolaze iz državnog proračuna.
- Sumnjamo da se kroz neprofitne organizacije zloupotrebljava novac poreznih obveznika. Ima slučajeva koji su na osnovi prijava završili u Državnom odvjetništvu zbog sumnje na kaznena djela i zato nam je cilj obvezati neprofitne organizacije da podnose financijske izvještaje i omogućiti da Ministarstvo financija nadzire sve njihove prihode i troškove - kaže Šegon.
Primjerice, udruge više ne bi smjele vlastite prihode prelijevati u džepove svojih članova, a druge institucije u plaće zaposlenih, nego trošiti na djelatnost zbog koje su osnovane kao neprofitne organizacije.