Tijekom prošle 2022. godine zabilježen je pad broja preminulih u odnosu na godinu ranije, odnosno umrlo je 5733 osoba manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku, a objavio ih je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u godišnjem Izvješću o umrlim osobama.
Kada se gleda prema spolnoj raspodjeli, od 56.979 umrlih u 2022. godini 27.915 ili 49% odnosilo se na muške, a 29.064 ili 51% na ženske osobe.
Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, od čega je umrlo 22.303 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.247 osoba, a kao treći vodeći uzrok smrti, od kojeg je preminulo 4500 osoba, naveden je endokrini sustav. Broj preminulih od covida je i dalje na visokom četvrtom mjestu s 3843 preminula. Od bolesti dišnog sustava preminulo je 2638 osoba.
U odnosu na godinu ranije, osim ukupno manjeg broja smrti bilježi se i znatno manji broj preminulih od covida. Tako je primjerice tijekom 2021. godine covid bio prvi pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj s 8557 smrtnih ishoda, gotovo pet tisuća više nego u 2022. godini. Godine 2020. covid je bio drugi uzrok smrti s 5229 umrlih.
Kada se gleda prema dobnoj strukturi, 48.552 osobe umrle su u dobi od 65 i više godina, što čini 85,2% ukupnog broja umrlih.
Kada se gleda prvih deset uzroka smrti kod obaju spolova, najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (6925) i hipertenzije (5231). Slijede šećerna bolest (4467), na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (4289), na petom je mjestu covid-19 (3843), na šestom rak bronha i pluća (2879) te rak debelog crijeva (2056) na sedmome mjestu. Na osmom je mjestu ateroskleroza (1836), na devetom je mjestu kronični bronhitis (1616), a na desetom kronične bolesti jetre i ciroza (1002).
Razlike su vidljive kada se gleda po spolu, tako da je kod muškaraca na prvom mjestu ishemijska bolest srca, na drugom covid-19, a na trećem šećerna bolest. Na četvrtom je mjestu zloćudna novotvorina dušnika i pluća, na petom je hipertenzija, šestom cerebrovaskularne bolesti, sedmom zloćudna novotvorina debelog crijeva, na osmom bronhitis, emfizem i astma, na devetom kronične bolesti jetre i ciroze te na desetom rak kestenjače. U žena je i dalje ishemijska bolest srca na prvome mjestu, hipertenzija je na drugome mjestu, a na trećem šećerna bolest. Slijede cerebrovaskularne bolesti (2443), covid-19 (1812), zloćudna novotvorina dušnika i pluća, zloćudna novotvorina debelog crijeva, bronhitis, emfizem i astma. Na devetom mjestu bilježi se rak dojke, a na desetom pneumonije. U 2022. godini od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama umrle su dvije žene.
Osim smrti uzrokovanih bolestima, tijekom prošle godine zabilježeno 2611 nasilnih smrti, od toga je 1816 nastalo nesretnim slučajem, 552 samoubojstvom, a ubojstvom 24.
Kada se gleda usporedba s godinom ranije, nasilnih smrti je malo manje. Naime, 2021. godine zabilježeno 2676, od toga je 1911 nastalo nesretnim slučajem, 583 samoubojstvom, ubojstvom 30, što je šest manje ubijenih.