Nakon što su Agrokorovi dobavljači najavili kako zagovaraju aktiviranje Zakona o postupku izvanredne uprave trgovačkih društava od sistemskog značaja za RH, odnosno lex Agrokor, jedno od glavnih pitanja jest tko u Agrokoru može potpisati aktivaciju tog postupka.
Naime, sukladno članku 21. tog zakona, prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ovlašten je podnijeti dužnik koji ispunjava uvjete iz članka 4. tog zakona koji se tiču kriterija za pokretanje stečaja i predstečajnih nagodbi (koja se odnosi na 4. i 5. točku Stečajnog zakona) ili vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, uz suglasnost dužnika. Drugim riječima, bez potpisa ili supotpisa ovlaštene osobe iz Agrokora nemoguće je aktivirati taj postupak. Nadalje, prema istom članku tog zakona, u drugom stavku se navodi da je prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave u ime dužnika ovlaštena podnijeti “osoba ili osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu”, član Uprave ili upravnoga odbora dioničkoga društva, te član Nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
Pitanje ovlasti
Dakle, ovlast za potpisivanje aktivacije Agrokora imaju Ivica Todorić kao predsjednik Uprave, Ante Todorić, dopredsjednik Uprave koncerna, Hrvoje Balent, izvršni potpredsjednik za centralnu nabavu i usluge, Piruška Canjuga, izvršna potpredsjednica za poslovanje i poslovni razvoj, Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik za financije, strategiju i tržišta kapitala, Ivica Sertić, izvršni potpredsjednik za tržišta, prodaju i logistiku, Mislav Galić, izvršni potpredsjednik za poslovnu grupu Hrana, Ivan Todorić, predsjednik Nadzornog odbora Agrokora, te članovi NO-a Ljerka Puljić, Damir Kuštrak, Tomislav Lučić i Tatjana Rukavina. Glavno pitanje koje se ovdje otvara jest koja je hijerarhija ovlaštenih osoba za potpisivanje lex Agrokor, a prema tumačenjima nekih pravnih stručnjaka čak i u slučaju da, na primjer, Ivica Todorić ne potpiše taj dokument, to mogu napraviti dva člana Uprave Agrokora koja su ovlaštena za zastupanje. Naime, to pravno tumačenje počiva na mišljenju da je Statutom Agrokora određeno da dva člana Uprave mogu zastupati Agrokor.
Dapače, tako široko tumačenje lex Agrokor ide tako daleko da dopušta da rečenica “član Nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu” znači da taj dokument mogu potpisati dva člana NO-a Agrokora ako ostali članovi NO-a nisu bili dostupni u trenutku kada je trebalo potpisati dokument. Moguće sudsko propitivanje takvog mišljenja može se naknadno pravno braniti na način da se pozove na opravdanost takve odluke ako sud presudi da je postojao razlog za aktiviranje lex Agrokor. Uz to, sukladno Stečajnom zakonu sud može samostalno pokrenuti lex Agrokor ako je poduzeće u blokadi dulje od 60 dana.
Posebni uvjeti
A razlozi zbog kojih sud može potvrditi ili otvoriti postupak u sklopu lex Agrokor su istovjetni kriterijima iz članka 4. Stečajnog zakona, prema kojima se predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Nadalje, taj članak govori kako će se smatrati da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.
Nadalje, postupak će se otvoriti ako dužnik dulje od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku, odnosno ako u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći.
Prema točki 5. Stečajnog zakona, pak, stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga, a ti stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.