Prvim danom iduće godine ukida se nulta stopa PDV-a, a Vlada istodobno uvodi sniženu stopu od 5 i 10 posto na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima, počet će oporezivati imovinu i smanjit će stopu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 13 na 12 posto. Tako stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za predstojeće trogodišnje razdoblje koje je predstavio ministar financija Slavko Linić i uskoro će dati Europskoj komisiji na znanje.
Iz njih proizlazi da, kada je riječ o porezima i prihodima, Vlada ostaje vrlo ambiciozna. Ništa manje nije ambiciozna ni kada je riječ o oporavku ekonomije.
Rast BDP-a
Nakon ovogodišnje stagnacije, već iduće godine BDP će porasti 1,8 posto, a u posljednje godine mandata ove Vlade, stope rasta trebale bi biti 3 do 3,5 posto. Iako naglašava da papir u načelu može držati vodu, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ističe da je BDP ipak precijenjen, što dovodi u pitanje realizaciju plana, osobito kada je riječ o rashodima.
U ovoj godini Vlada planira smanjiti rashode za 2,6 milijardi kuna, a već iduće godine oni će porasti za 3,5 milijardi kuna. Kada je riječ o najvažnijoj stavci, izdacima za zaposlene, oni bi se ove godine trebali smanjiti za 1,4 milijarde kuna i iduće za 878 milijuna kuna, “zbog mjera racionalizacije broja zaposlenih”, a potom bi trebali stagnirati i pomalo rasti.
Iz toga bi se moglo zaključiti da su nekada veliki planovi o rezanju rashoda zapravo svedeni na minimum. Zato pomalo zbunjuje obrazloženje iz smjernica da će “i u 2013. glavni teret fiskalne konsolidacije bit na strani rashoda”.
Fiskalna pravila
- Radi poštivanja fiskalnog pravila Zakona o fiskalnoj odgovornosti, do ostvarenja primarne ravnoteže potrebno je fiskalnu korekciju vršiti na strani rashoda, tj. smanjivati udjel rashoda proračuna u BDP-u za najmanje 1-postotni bod godišnje. To znači da je u slučaju slabijeg od očekivanog rasta, nužna i snažnija prilagodba na strani rashoda, stoji u Smjernicama. Za Nestića je to vrlo ohrabrujuće i, bez obzira na teškoće, vjeruje da će Vlada ove godine ispoštovati zakon.
Problem 2013.
- Međutim, to uključuje dodatno rezanje rashoda, što znači da Vlada mora imati plan B - kaže Nestić. Pritom dodaje da planirane uštede na plaćama zaposlenih, mirovinama i zdravstvu vjerojatno neće biti ostvarene, što znači da će se morati rezati na nekim drugim stavkama. Koliko Vlada uopće mora rezati da bi zadovoljila zakon? U ovom slučaju koristi se metodologija ESO 95 (uključuje opću državu), koja je standardna u EU i prema njoj će, u slučaju da rast bude nula, rashodi morati biti smanjeni za 1,7 milijardi kuna. Čak i da bude pad BDP-a od 1 do 1,5 posto, Vlada bi se s planiranim rezanjem rashoda ove godine uklopila u zakon.
No, problem nastupa u 2013. jer, kako kaže Nestić, to će već biti dvije godine pogrešnih projekcija. Uz Vladin optimističan plan rasta BDP-a od 1,8 posto, zakonski je dopustivo povećanje rashoda od oko dvije milijarde kuna, ali ne i u slučaju znatno niže stope rasta. - Prema našim izračunima, rashodi bi iduće godine morali ostati zamrznuti - dodaje Nestić. Drugo je pitanje je li uopće poštivanje tog ne baš zahtjevnog fiskalnog pravila dovoljno da bi se konsolidirale financije i stabilizirao javni dug. Zdeslav Šatnić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da je zakon dobra inicijativa i u kratkom roku može pomoći u stabiliziranju javnih financija.
Pokrenuti reforme
- Međutim, Vlada mora gledati što će biti u dugom roku, za 10 do 20 godina, te pokrenuti reforme vodeći računa o demografskim trendovima - kaže Šantić.