Nema trgovine koja ovih dana na akcijskoj prodaji ne nudi odojke kao neizostavan dio blagdanskog jelovnika. Nakon prošlomjesečne afere sa salmonelom, kupci su itekako oprezni pri kupnji mesa te su počeli čitati deklaracije na proizvodima, piše Slobodna Dalmacija.
Opreza, međutim, nikad dosta, o čemu svjedoči i najnovija afera s danskim svinjama zaraženima opasnom bakterijom MRSA-om koje se izvoze i plasiraju po čitavoj Europi, piše Slobodna Dalmacija.
Tamošnji istraživački novinari otkrili su, naime, kako su dvije trećine svinja od njih ukupno 35.000 koje se svakodnevno iz Danske tegljačima preveze u Njemačku i dalje prema ostatku Europe, vjerojatni prijenosnici te opasne bakterije. MRSA-om se mogu zaraziti ljudi koji rade sa stokom, kao i oni koji rukuju zaraženim mesom, a u Danskoj, koja je trenutačno najveći izvoznik svinjetine u Europi, zabilježeno je šest smrtnih slučajeva uzrokovanih upravo tom bakterijom.
Ni Hrvatska nije iznimka kad je u pitanju uvoz mesa iz te države, dapače, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2016. kod nas je kamionima dopremljeno 195 pošiljki s više od 90.000 svinja. Većina ih je bila predviđena za tov – 80.895, 618 za klanje, dok je 414 svinja iz Danske uvezeno za rasplod.
Upravo najveća bojazan proizlazi iz životinja predviđenih za rasplod jer se one slabo kontroliraju prije izvoza. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju, međutim, kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja unutar EU-a koja nije uvozila rasplodne krmače iz Danske. Kakve su se svinje onda nalazile u pošiljci za rasplod namijenjenoj hrvatskom tržištu, nisu nam precizirali, no moguće je, prema riječima veterinara s kojima smo razgovarali, da je riječ o mladim nazimicama starima oko šest mjeseci.
Iako iz Ministarstva navode kako dopremane pošiljke svinja "nemaju značajnu epizootiološku ulogu u prijenosu ovih uzročnika", činjenica jest da je na dolasku u Hrvatsku pregledana tek trećina stoke iz Danske (75 od ukupno 195 pošiljki), a na njoj nisu utvrđeni nikakvi nedostaci.
– S obzirom da iz dosadašnje procjene rizika nije mogla biti utvrđena povezanost dopreme svinja iz Danske s eventualnim probojem bolesti, proteklih godina nisu se provodile sustavne analize na predmetnu bolest. Hrvatska će razmotriti uvođenje sustavnog neselektivnog monitoringa pošiljaka živih svinja iz EU-a sukladno procjeni rizika – poručuju iz Ministarstva.
Upravo u neadekvatnome monitoringu problem vidi Mate Brstilo, dugogodišnji šef Uprave za veterinarstvo. Riječ je, naime, o tomu da se meso pojedinog proizvođača, odnosno uzgajivača, u startu učestalo kontrolira, a kad se pokaže da na njemu nema nedostataka, kontrole tog određenog proizvođača poslije postaju rijetke ili potpuno izostanu, što se ne bi smjelo događati kad je u pitanju meso. Brstilo se nada kako će tu praksu promijeniti Damir Agičić, novi pomoćnik ministra poljoprivrede, kojeg smatra iznimno kompetentnom osobom.
– Ako se zbilja dokaže da je toliko tih svinja zaraženo MRSA-om, monitoring je onda pogotovo nužno pojačati. Bakterija se, inače, može razviti ako se životinje dugo tretiraju istim antibiotikom upitnog djelovanja ili ako se u prostorijama u kojima svinje borave stalno upotrebljava isti dezinficijens na kojeg bakterije postaju otporne. Problem je, međutim, što smo danas prisiljeni uvoziti svinje, bilo za klanje, tov ili rasplod, budući da naše svinjogojstvo može pokriti od 30 do 40 posto potreba tržišta.
Osim toga, domaće svinje više nemaju ni genetski potencijal poput, primjerice, mlade prasadi koja nam dolazi iz Austrije. Proizvođači, naravno, traže genetski kvalitetan izvor, odnosno tzv. kvalitetnu mesnu jedinicu – s manje slanine, a više mesa. Događa se, očito, da u tom nagomilanom uvozu, na koncu, bude i sumnjivog mesa zbog čega je, ponavljam, pri ulazu u Hrvatsku nužno pojačati monitoring – napominje Brstilo.
Četvrt milijuna trupova
Koliko je, zapravo, golem uvoz svinjetine u Hrvatsku, najbolje govore brojke za prošle dvije godine. Za razliku od 2014., kad je u hrvatskim klaonicama obrađeno 170 tisuća svinjskih trupova svih kategorija nabavljenih kroz uvoz, prošle je godine uvozni kontingent narastao na 250.987 trupova.
U toj uvoznoj kvoti u obje godine dominiraju odojci; lanjski uvoz iznosio je 216 tisuća komada, dok je u 2014. uvezeno 135 tisuća trupova. Tome je kumovala nestabilna situacija na europskom tržištu izazvana ruskim embargom, koji je potaknuo veliko gomilanje zaliha uz dramatično urušavanje cijena.
Stižu i iz Kolumbije
Da hrvatski proizvođači svinje ponajviše uvoze upravo iz Danske, ali i Njemačke, Mađarske, pa čak i iz Kolumbije, govori nam poljoprivrednik Zdenko Maglajić iz Podgorja u Požeštini. On ima farmu na kojoj tovi 1200 svinja i relativno uspješno ih plasira na tržište.
– Tovio bih ja i domaće, ali to je teško. Kad meni zatreba 700 svinja, ja toliki broj u Hrvatskoj nemam gdje nabaviti... Do prije dvije godine i sam sam nabavljao iz Danske, uglavnom odojke od 25 do 35 kilograma s kojima nikad nisam imao problema, dapače, bili su vrlo kvalitetni. Od prošle godine uvozim iz Njemačke, i to za cijenu od 77 eura po jednoj svinji. Najjeftinije su, inače, svinje iz Mađarske – objašnjava Maglajić.
Pogubna za život
Dok prisutnost MRSA-e na zdravom organizmu ne mora nužno izazvati nikakve probleme, kod osoba s oslabljenim imunitetom, dubokim ranama, intravenskim kateterima, može biti pogubna za život. U njihovu slučaju, prodor MRSA-e u tijelo može dovesti do teških posljedica, kao što su trovanje krvi (septikemija), infekcija kosti (osteomijelitis), infekcija srčanih zalistaka (endokarditis) itd.