Većina stranaka idućeg tjedna odlučit će o kandidatima za izbore za Europski parlament koji se trebaju održati 14. travnja. Tako će iduće srijede članovi Predsjedništva SDP-a raspravljati o kandidatima za zajedničku listu socijaldemokrata, Hrvatske narodne stranke i Hrvatske stranke umirovljenika, a u subotu, 16. ožujka, proces treba zaključiti Glavni odbor SDP-a.
Iz Hrvatske će u Europski parlament biti izabrano 12 zastupnika, koji odlaskom u Bruxelles automatski prestaju biti članovi Sabora, Vlade ili župani. To znači da se na izbornim listama neće naći vodeći stranački dužnosnici, nego oni koji su se spremni maknuti iz domaćih političkih zbivanja, bar do ljeta 2014. kada slijede redoviti izbori za Europski parlament u svim državama članicama EU.
Najveći izgledi
Prema recentnim istraživanjima, najveću potporu ima upravo koalicija SDP-HNS-HSU. Zoran Milanović tek je počeo konzultacije s potencijalnim kandidatima, no najveće izglede za članstvo u Europskom parlamentu imaju bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula te Biljana Borzan iz Osijeka. Picula je iskusan diplomat s dobrim međunarodnim vezama, a prošle godine bio je i član Misije OESS-a koja je nadgledala izbore u Rusiji. Unatoč nedavnom gafu zbog lošeg engleskog, Ingrid Antičević-Marinović, bivša ministrica pravosuđa, isto tako ima realne izglede da se nađe na listi, kao i Tatjana Šimac-Bonačić, SDP-ova saborska zastupnica iz X. izborne jedinice. Tu se trebala naći i Romana Jerković iz Rijeke, ali u tom slučaju SDP bi ostao bez jednog mjesta u Saboru jer su svi njihovi kadrovi iz osme izborne jedinice zauzeli mjesta u parlamentu i ministarstvima.
Traju konzultacije
Prema dogovoru Zorana Milanovića i Vesne Pusić, HNS na zajedničkoj listi treba dobiti dva mjesta, a za sada je siguran Jozo Radoš, koji je od proljeća 2012. jedan od dvanaest hrvatskih promatrača pri Europskom parlamentu. Navodno bi drugi predstavnik HNS-a mogao biti saborski zastupnik Igor Kolman ili Vedrana Gujić, potpredsjednica Europskog foruma mladih liberala.
Andrej Plenković, dugogodišnji visokorangirani diplomat, glavni je kandidat HDZ-a. Baš kao što Milanović tek počinje konzultacije s potencijalnim eurozastupnicima, tako i Tomislav Karamarko još nije donio konačnu odluku. Prema anketama HDZ bi mogao osvojiti četiri mandata i prilično siguran izbor je Davor Božinović, dok su, prema izvoru iz Karamarkova kruga, ambiciju da se nađu na listi izrazili Davor Stier, Dubravka Šuica, Frano Matušić i Jasen Mesić. Svi su pali u drugi plan u novoj HDZ-ovoj nomenklaturi, pa sada traže priliku za premještaj u Bruxelles. Hrvatski laburisti po snazi su treća stranka u Hrvatskoj i osvoje li 10 posto glasova, koliki im je rejting, imali bi jednog ili dvoje zastupnika. Njihovi kandidati vjerojatno će biti Nikola Vuljanić i Nensi Tirelli, saborska zastupnica iz Labina.
Međustranački omjer
Ako je netko u nezgodnoj poziciji, onda je to Ivan Jakovčić , predsjednik IDS-a. Milanović je decidirano odbacio mogućnost da se IDS pridruži listi SDP-HNS-HSU, a propala je i Jakovčićeva najava da će IDS na europske izbore ići u koaliciji s Nikicom Gabrićem i Nacionalnim forumom:
- Nacionalni forum nije stranka i sigurno nećemo nastupiti na izborima. Ne znam zašto je to Jakovčić izjavio, jer to jednostavno nije točno - izjavio je Gabrić u razgovoru za Jutarnji list. Na IDS-ovoj listi za Europski parlament našla se i poznata liječnica Nela Sršen. Inače, još od ožujka prošle godine 12 saborskih zastupnika iz Hrvatske ima status promatrača u EP-u. Prema međustranačkom dogovoru, omjer europarlamentaraca je 7:5, od čega sedam promatrača dolazi iz redova vladajuće koalicije, a pet iz oporbe. Za razliku od ostala 574 zastupnika Europskog parlamenta, hrvatski predstavnici nisu imali pravo glasa, ali mogli su se uključiti u rad nekih parlamentarnih odbora. Tako je Ingrid Antičević Marinović članica Odbora za građanska prava, pravednost i unutarnju politiku, a njezina stranačka kolegica Tanja Vrbat izabrala je odbor Ustavna pitanja.
Andrej Plenković i Milorad Pupovac su u Odboru za proračun, dok su Jozo Radoš, Tonino Picula i Frano Matušić članovi Odbora za vanjske poslove.
Kako se glasuje za Europski parlament
Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu prilično su komplicirani. Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju, a birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao, što je tzv. preferirani glas. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.