Ako ovaj program ne ostvarimo više nas neće biti, poručili su danas predstavnici uprava tvrtki unutar HŽ Holdinga predstavljajući plan restruktuiranja . Plan su prezentirali ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, šef Uprave Holdinga Rene Valčić te čelni ljudi tvrtki unutar Holdinga.
Riječ je o najvećem planu restrukturiranja jedne hrvatske državne tvrtke. Cijeli plan treba se realizirati do 2017., a težak je 34 milijarde kuna. "Nije pet do dvanaest već dvanaest i petnaest za završetak procesa restrukturiranja Hrvatskih željeznica, kako bi poduzeća bila osnažena za početak tržišne utakmice 1. srpnja iduće godine i dolazak drugih operatera", ustvrdio je ministar Dončić.
Još otpuštanja
Danas je u Hrvatskim željeznicama zaposleno 17.482 radnika. Do kraja godine otpustit će se 2700 radnika. Za njihove otpremnine bi se isplatilo oko 420 milijuna kuna bruto, odnosno 160 tisuća kuna bruto po zaposlenom. Novac bi se namakao od kredita EBRD-a i Svjetske banke i Željezničkog fonda. No, to nije konačna brojka. Ako se provede modernizacija željeznica broj otpuštenih bi se trebao popesti na - 4500 radnika.
HŽ kreće u restrukturiranje: Do kraja godine 2700 radnika ostat će bez posla!
Drugi dio restruktuiranja podrazumijeva prodaju nekretnina tvrtki kćeri koje se nalaze u unutar Holdinga. Tako bi se prodavale nekretnine Željezničkog ugostiteljstva, Željezničke tiskare te servisni centar u Čakovcu i Bjelovaru. Željeznička tiskara prošle je godine imala gubitak od 1,4 milijun kuna a Željezničko ugostiteljstvo 1,7 milijuna kuna. Osnovna djelatnost tih tvrtki kao što je pružanje usluga i nadalje bi ostalo unutar HŽ-a. Tvornica željezničkih vagona Gredelj podijelia bi se na dva društva - Gradnja vozila i Tehnički servisi. Prema ovom planu privatiziralo bi se društvo Gradnja vozila. Gredelj je u prošloj godini imao gubitak od 85,8 milijuna kuna.
Za dvije godine u privatizaciju idu i HŽ Cargo i Agencija za integralni transport (AGIT). AGIT je, prema financijskim rezultatima, jedna od najuspješnijih tvrtki kćeri HŽ Holdinga. U prošloj godini zabilježila je dobit od 859 tisuća kuna. U stečaj će otići tvrtke Remont i održavanje pruga.
Nova ulaganja
To ne znači da će poslovi remonta i održavanja pruga biti privatizirani. Time će se u budućnosti baviti HŽ Infrastruktura. Upravo na poslovanju HŽ Infrastrukture bazira se uspješnost ovog plana restruktuiranja. Od 2013. do 2017. u obnovu i izgradnju pruga ova tvrtka bi trebala uložiti 25,5 milijardi kuna. Time se želi omogućiti da se na željezničkim koridorima brzina vožnje vlakovima podigne na 200 kilometara, a na regionalnim prugama do 160 kilometara na sat.
Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza najavio je i da će se u sklopu restruktuiranja ići na potpunu komercijalizaciju zgrade Glavnog kolodvora u Zagrebu: iznajmit će se svi prostori koje tvrtka tamo posjeduje.
Stiže konkurencija
Ministar prometa tvrdi kako je cilj ovog restruktuiranja da se tvrtke unutar HŽ-a pripreme za liberalizaciju kako bi poduzeća unutar HŽ Holdinga spremna dočekala dolazak drugih operatera. Naime, od 1. srpnja 2013. godine, kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju i strani operateri željezničkog prometa moći preuzeti promet u Hrvatskoj ali i obratno. Da bi se tvrtke unutar HŽ-a pripremile za liberalizaciju tržišta pod hitno su im potrebni novi vagoni. U ovom trenutku vagoni su u prosjeku stari 25 godina. Zato će nabaviti 1527 novih vagona i 25 novih lokomotiva. U Hrvatskoj je već registrirano 11 stranih operatera željezničkog prometa koji samo čekaju početak liberalizacije tržišta željezničkog prometa kako bi ponudili svoje usluge prijevoza.
'Najbolje je napraviti hotel'
Zgrada Glavnog kolodvora u Zagrebu koja se nalazi na Trgu kralja Tomislava 12. uskoro će ponuditi poslovne prostore za iznajmljivanje. Ovo nije prvi put da se o takvoj opciji razgovara, a dio prostora na prizemlju već je iznajmljen za ugostiteljstvo.
- Postoji mogućnost da se iznajme i poslovni prostori na katu, uredi, ali prije toga trebalo bi iseliti korisnike. Činjenica je kako se za metar četvorni po kvadratu za iznajmljivanje ne može dobiti više od 2 eura. Naravno, ako se ne napravi adaptacija - kaže izvor iz HŽ-a i dodaje kako i nema previše zainteresiranih. Stručnjaci za nekretnine tvrde kako bi najisplativije, ali najneizglednije bilo komercijalizirati zgradu tako da se preuredi u hotel. Ukoliko se budu iznajmljivali uredi, smaraju, uz adaptaciju bi se moglo dobiti oko 8 do 10 eura po kvadratu. Kada bi se napravila kompletna obnova najam po kavadratu mogao bi stajati čak i 15 eura. (I. Krnić)
Svaki građanin je svake godine dao HŽ-u po 500 kuna!
U 11 godina država je u HŽ ulupala oko 30 milijardi kuna. Lanjskih 1.94 milijarde kuna zadnji je deveteroznamenkasti iznos koji je iz proračuna uplaćen u tu tvrtku. Rezultat: sigurnost željezničkog prometa je sve katastrofalnija, a o produktivnosti dovoljno govori podatak da je čak 83 posto tog novca odlazilo na plaće!
Drugim riječima, svaki je građanin svako godine davao oko 500 kuna za HŽ, a vlakovi, pruge i kolodvori izgledaju, slažu se sada već i neki sindikati i Uprava HŽ-a, kao 1947. Sada se najavljuje investiranje dodatne 34 milijarde kuna.
Ono što je bitan uzrok propasti HŽ-a je i kriminal koji se godinama događao u toj tvrtki. Teško je nabrojati sve nezakonitosti kojima se izvlačio novac i trpao u džepove šefova i radnika, jer se trenutno, potvrdio je DORH, vodi preko 130 istraga vezanih za to poduzeće. Jedna od bizarnijih činjenica je da je HŽ krenuo u informatizaciju putničkog prometa 2002. i nikad nije zaživio. Nakon 8 godina i dalje se međunarodne karte pišu rukom, jer se ispostavilo da su kupljeni mobilni aparati neupotrebljivi.