Premijer Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade da je porezna reforma jedna od najvažnijih reformi koja će se provesti u mandatu ove Vlade te istaknuo očekivanja da će nakon njezina provođenja biti uspostavljen stabilan, održiv i predvidljiv porezni sustav, kao jedan od bitnih čimbenika ukupne pravne sigurnosti.
"Trenutni porezni sustav u Republici Hrvatskoj ima određena negativna obilježja koja su dovela do toga da je on nekonkurentan, a često i kompliciran u odnosu na zemlje u našem okruženju. Visoko porezno opterećenje, velik broj izuzeća i česte izmjene razlog su zbog kojeg je porezna reforma istaknuta kao jedna od najvažnijih reformi koje će se provesti u mandatu ove Vlade", kazao je Plenković.
Puno je karika u tom lancu koje trebaju stvoriti sigurnu i stabilnu poslovnu klimu, izjavio je, te istaknuo da su porezi u tome dijelu zasigurno jedna od najvažnijih karika, ali ne i jedina.
Napomenuo je da su česte izmjene poreznih zakona stvorile ozračje nepovjerenja i nesigurnosti za poduzetnike i investicije, o čemu danas svjedoče brojna međunarodna izvješća.
"Porezna reforma je cjelovita i sveobuhvatna i njome se nastoje postići sljedeći ciljevi: gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, poticaj demografskoj obnovi, zadržavanje visokostručnih obrazovanih kadrova, naglašenija socijalna pravednost, a posebno poticaj razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede", poručio je Plenković.
U provođenju porezne reforme, uz porezno rasterećenje građana kroz snižavanje poreznih stopa, moralo se voditi računa i o održivosti javnih financija te financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i o ostvarivanju značajnog makroekonomskog cilja - deficita opće države na razini 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017., izjavio je Plenković.
Istaknuo je nadu i očekivanje da će nakon provođenja ove porezne reforme biti uspostavljen stabilan, održiv i predvidljiv porezni sustav i porezna politika, kao jedan od bitnih čimbenik ukupne pravne sigurnosti.
"To je preduvjet jačanju konkurentnosti Hrvatske u našem okruženju, na europskoj razini, ali i globalno", kazao je premijer, istaknuvši da je na toj poreznoj reformi sudjelovao niz znanstvenika, stručnjaka i renomiranih poreznih savjetnika, zajedno sa stručnjacima iz Ministarstva financija i Porezne uprave, čime je ostvaren primjer sinergije između politike i struke.
Osnovne naznake porezne reforme
Ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući članovima Vlade poreznu reformu, istaknuo je da se opća stopa poreza na dobit smanjuje s 20 na 18 posto, dok bi stopa poreza na dobit za poljoprivrednike i obrtnike s prihodima manjim od tri milijuna kuna godišnje iznosila 12 posto.
Najavio je ukidanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, jer je koristi malo poduzetnika, manje od jedan posto, kazao je Marić.
U sustavu poreza na dohodak smanjuju se stope s 25 na 24 te sa 40 na 36 posto, dok bi osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke bio 3.800 kuna. Prema najavama, uz ostalo bi se stopom od 24 posto oporezivali dohodci do 17.500 kuna, a sve iznad toga po stopi od 36 posto. Ministar Marić predstavio je novosti vezane uz olakšice u sustavu poreza na dohodak, poručivši kako nikada nije bilo govora da se olakšice za djecu ukinu ili smanje.
"U sadašnjem sustavu oko 900.000 ljudi nije obuhvaćeno škarama poreza na dohodak, a predložene izmjene obuhvatit će još oko 560.000 ljudi, tako da u konačnici u novom sustavu 1,5 milijuna ljudi neće biti u škarama poreza na dohodak", rekao je ministar financija.
Od početka 2018. u Hrvatskoj bi, prema prijedlogu porezne reforme, bile samo dvije stope PDV-a - opća od 24 posto i snižena od 12 posto, najavio je Marić. U prijelaznom razdoblju, od početka 2017. godine, ostaje opća stopa PDV-a od 25 posto, ali se za određene proizvode snižava za 13 posto (repromaterijal u poljoprivredi, isporuke električne energije...)
Ministar financija predstavio je i osnovne novine u sustavu poreza na promet nekretninama, trošarina i niza drugih zakona itd.
--------------------------
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na početku prve sjednice nove Vlade poručio da su glavni ciljevi u četiri godine mandata ostvariti stabilan gospodarski rast, otvoriti nova radna mjesta, zaustaviti iseljavanje, demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost, a u pogledu posljednjih zbivanja oko sisačke rafinerije poručio je da neće dopustiti da Ina postane podružnica MOL-a.
"Ostvarivanje održivog gospodarskog rasta bit će ključni prioritet rada 14. hrvatske Vlade. Stoga ćemo posebnu pozornost posvetiti definiranju mjera usmjerenih na gospodarski razvoj. One će biti usmjerene na povećanje životnog standarda svih hrvatskih ljudi, poticanje proizvodnje te stvaranje novih radnih mjesta. S tim ciljem provest ćemo i cjelovitu poreznu reformu, čije predstavljanje je jedna od glavnih točaka današnje sjednice Vlade", rekao jr Plenković u uvodnom obraćanju.
Ta će porezna reforma, najavio je, obuhvatiti sve segmente poreznog sustava, a posebno će biti usmjerene na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika.
Ina mora biti jamac energetske sigurnosti Hrvatske
U svom se govoru posebno osvrnuo na odnos s MOL-om, koji je strateški partner Vlade u Inu, a u kontekstu posljednjih informacija da bi moglo doći do zatvaranja sisačke rafinerije.
Podsjetiši da je Ina najveća kompanija u Hrvatskoj s više od 11 tisuća zaposlenih, premijer je poručio da će cilj Vlade biti osiguranje uvjeta za njezin daljnji rast i razvoj te najavio izradu strategije koja će pokazati "kakvu Inu želimo".
"Temeljem te strategije pristupit ćemo rješavanju svih otvorenih pitanja između dva najveća dioničara", rekao je.
Dodao je da Hrvatska nastavlja s abitražnim postupkom u Washingtonu koji je, kazao je, bitan za rješavanje spora između hrvatske države i MOL-a.
"Inzistirat ćemo da Ina investira u istraživanje, proizvodnju i preradu i zadrži sve osobine moderne, vertikalno integrirane kompanije. To znači projekte i u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, upravo kako je to predviđeno i dioničarskim ugovorom", rekao je.
Ina mora svojim investicijama biti jamac energetske sigurnosti i stabilnosti Hrvatske, naglasio je te dodao kako očekuje da MOL "prema Ini postupa kao odgovoran strateški partner i razvija sve dijelove Ine u skladu s potpisanim ugovorima i dobrom poslovnom praksom".
"Nikako nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a", poručio je Plenković te najavio sastanak idući tjedan u Vladi.
Plenović je ponovio da je razgovarao s predsjednikom Uprave Ine Zsoltanom Aldotom te da su dogovorili da se idući tjedan održi sastanak "relevantnih ministara u Vladi s članovima Uprave Ine na kojem će razmotriti trenutnu situaciju".
------------------------------
Vidno zadovoljan načinom na koji su mostovci popratili prezentaciju o poreznoj reformi, ministar financija Zdravko Marić najavio je da će u proceduru biti upućeno 15, a moguće i 16 zakonskih propisa.
Premda se o poreznoj reformi govori već pola godine, dva mjeseca prije nego što bi promjene trebale stupiti na snagu o njima se zapravo jako malo zna. Ministar Marić ostao je ustrajan u tome da, prije nego što za izmjene dobije zeleno svjetlo, o njima govori tek općenito.
Prema različitim kalkulacijama, na temelju nekoliko dostupnih brojki, sve je upućivalo na to da će glavni dobitnici izmjena poreza na dohodak biti bolje plaćeni zaposlenici i samci. No, ministar tvrdi da u tim izračunima nisu bili uključeni svi elementi. Jer, neće se mijenjati samo neoporezivi dio dohotka i razredi, nego i sustav olakšica za djecu. “Mislim da će roditelji biti zadovoljni”, poručio je. Prema nekim najavama, olakšice za djecu ubuduće i neće biti dio porezna na dohodak, već će se taj segment zasebno rješavati.
U svakom slučaju, ministar je iznio informaciju prema kojoj je dosad 915 tisuća ljudi bilo izvan “poreznih škara”, a nakon porezne reforme još će oko 500 tisuća ljudi doći u skupinu koja ne plaća porez na dohodak.
Mijenja se čak 15 zakona, a proračun će biti štedljiviji
1. U proceduru će biti upućeno 15, a moguće i 16 zakonskih propisa koji se odnose na poreze.
2. Dosad 915 tisuća ljudi nije bilo u “poreznim škarama”, a nakon porezne reforme još će ih oko 500 tisuća biti oslobođeno plaćanja poreza na dohodak.
3. Sustav poreznih olakšica i naknada za djecu rješavat će se zasebno, izvan sustava oporezivanja dohotka.
4. Rashodi će ostati zamrznuti, a rast prihoda osigurat će porezno rasterećenje i smanjenje deficita.
5. Prihodi proračuna ove su godine rasli gotovo osam posto, a očekivat će se rast po stopi od 4,7 posto.
Dobitnici i gubitnici
Pojedini ekonomisti računaju da bi dobitnici zapravo mogli biti oni koji imaju male i velike plaće te da bi deblji kraj mogao izvući srednji sloj. Nešto ranije sam je Marić rekao kako će vjerojatno neka porezna rješenja biti pozdravljena, a neka neće, što upućuje na to da će nezadovoljnika zacijelo biti.
Uz porezno rasterećenje, Vlada svakako želi nastaviti i s fiskalnom konsolidacijom. Ukupni proračunski deficit lani je iznosio 3,3 posto BDP-a, a ove bi godine trebao pasti na oko 2,5 posto. Za iduću godinu ministar Marić je najavio da će se kretati oko dva posto. Kako će sve to postići?
- Proračunska politika mora biti odgovorna kao što je bila ove godine, kontrola rashoda je ključ. Prihodna strana treba, pak, ići u smanjivanje deficita i porezno rasterećenje - rekao je Marić. Kada kaže da će rashode držati pod kontrolom, to vjerojatno znači da će oni ostati zamrznuti na ovogodišnjoj razini.
- Porezno rasterećenje i smanjenje deficita vjerojatno planira postići na račun ekonomskog rasta, odnosno povećanja poreznih prihoda - kaže glavni ekonomist jedne poslovne banke. Tome dodaje da bi mu u prilog mogao ići i rast inflacije od oko jedan posto, što je ipak poticajnije za rast prihoda u odnosu na ovogodišnje deflacijsko okruženje. Unatoč tome, prihodi proračuna u osam mjeseci povećani su iznad očekivanja: rast je iznosio gotovo osam posto, a očekivalo se da će biti oko 4,7 posto.
Budu li sljedeće godine prihodi rasli i upola sporije nego ove godine, očito je da će ministar imati prostor za porezno rasterećenje i blago smanjivanje deficita.
Zabrinute županije
Za brojne detalje nisu uskraćeni samo građani i poduzetnici već i sve nervozniji čelnici lokalne samouprave. Prema riječima Gorana Pauka, predsjednika Hrvatske udruge županija, ako se neoporezivi dio dohotka podigne na 3750 kuna, kao što je najavljeno, “to za nas znači gubitak od 4 milijarde kuna”.
On smatra da će to najviše pogoditi županije koje, za razliku od gradova, nemaju manevarski prostor da povećaju druge oblike oporezivanja. Stoga čeka “kompenzacijske mjere”. Ministar Marić im je poručio da porezna reforma neće ići na štetu lokalnih tijela vlasti i da će im se gubitak kompenzirati, ali još nije jasno kako.
- Imamo model, moramo ga doraditi da jedinice lokalne samouprave mogu biti s tim na miru. Postoje projekcije koje kažu koliko je rasterećenja moguće izdržati - rekao je Marić, najavljujući detalje za danas.
Za ministra financija, koji je u proteklih desetak mjeseci stekao veliko povjerenje javnosti, porezna reforma zapravo predstavlja prvi veliki test njegove uspješnosti. S obzirom na to da se na njoj radi već mjesecima, svaku svoju odluku morat će dobro obrazložiti i ostati ustrajna u tome, ne samo da se cijeli paket provede, već i da “drži vodu” na dulji rok.