Premijer Andrej Plenković boravi u New Yorku na godišnjem zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a prije govora, koji će pred svjetskim liderima održati u četvrtak u zgradi na East Riveru, na poznatom Sveučilištu Columbia održao je predavanje o budućnosti Europe iz hrvatske perspektive, a potom odgovarao na pitanja studenata.
Uvodni govor održao je upravitelj Sveučilišta Kolumbija John H. Coatsworth.
Na samom početku Plenković se ispričao zbog kašnjenja rekavši da mu prometne gužve nisu bile naklonjene. Potom je ispričao anegdotu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
Rekao je da smo u EU tek četiri godine i tri mjeseca, a kada smo se pridružili Europskoj uniji jednom prilikom je razgovarao s Niallom Fergusonom, koji mu je poručio da je ulazak Hrvatske u EU kao debelo kašnjenje na zabavu, kada svi već pijani odlaze doma. Sada njegova zemlja napušta Europsku uniju.
Plenković je poručio kako Hrvatska smatra da je Europa dviju brzina realnost. Istaknuo je da je potrebno više optimizma i realizma da projekt uspije i da bude ponovno uspješan, kakav je bio u nedavnoj prošlosti.
Premijer je naglasio da su pred Hrvatskom dva velika projekta u Uniji koja bi trebala učvrstiti našu pripadnost europskoj obitelji: ulazak u Schengen i eurozonu. Njima se naša zemlja želi još više približiti uskom unutarnjem krugu integracije.
- Europa više nije a la carte projekt iz kojeg možete uzeti ono što vam odgovara, poručio je Plenković najavio da će Hrvatska za nekoliko tjedana pokrenuti kampanju za ulazak u eurozonu s ciljem da postanemo članica iza 2020. godine.
Plenković smatra da bi Europska unija u budužnosti morala ojačati demokratski legitimitet i efikasnost institucija, osigurati bolje rezultate redistribucije budžeta i imati utjecaj na konkretni, svakodnevni život građana te povećati utjecaj na globalnoj razini.
Sljedeći izbori će biti velik test i dvoboj pobornika i protivnika projekta Europske unije, mainstream stranaka protiv onih populističkih, poručio je.
- S rastućim populizmom se moramo boriti, a doma to svakodnevno radim argumentima, poručio je Plenković.
Moderiranje je potom preuzeo Ivan Šimonović, zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, koji mu je postavio i pitanje o tome upravlja li Europskom unijom nekoliko najmoćnijih zemalja.
Plenković je kazao da deset zemalja financira 80 posto budžeta Europske unije. Rekao je da su oni koji najviše pridonose oni koji su najrazvijeniji i najveći veličinom, ali i da sve zemlje, bez obzira na veličinu, mogu profitirati od projekta.
Istina je to da nismo svi u istoj poziciji u Europskoj uniji jer je svaka zemlja drugačija po sebi i u drugačijem stadiju razvoja, rekao je.
Odgovarajući na pitanje o ulasku u Schengen i mogućnosti da tu ambiciju blokira Slovenija, hrvatski premijer je rekao da ne postoji nikakav uvjet da se riješi granični spor prije nego se postane članicom Schengena i da su neke druge europske zemlje imale granične sporove te ti problemi nikada nisu došli na dnevni red Europske unije.
Odnose sa Slovenijom ocijenio je vrlo dobrima, ali poručio da će biti potrebno dosta zrelosti i diplomatske vještine kako bi se to pitanje stavilo iza nas.
Odgovarajući na pitanje o ilegalnim migracijama, Plenković je naveo da Hrvatska smatra da treba postojati solidarnost među članicama.
- Za razliku od drugih zemalja, nismo razvukli bodljikavu žicu na svojim granicama, poručio je hrvatski premijer.
Brojni studenata hrvatskog porijekla ili Hrvati koji studiraju u SAD-u postavili su mu pitanja u nastavku predavanja, a jedan od nih bio je i Karamarko, poput Plenkovićeva prethodnika na čelu HDZ-a. Njega je zanimalo kako planira smanjiti državni dug da bi dosegnuo kriterije iz Maastrichta potrebne da bi zemlja mogla ući u eurozonu.
Rekao je da njegova vlada u svom mandata planira provesti reforme državne uprave, pravosuđe i zdravstva, mirovinskog sustava i obrazovanja, da će zadovoljiti uvjete za primanje u eurozonu te je otkrio da je po njemu najveći izazov njegove vlade osigurati uvjete da se ljudi ne iseljavaju iz zemlje.