ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u četvrtak je rekao da će Europska komisija idućega tjedna dovršiti sve interne procedure za sufinanciranje projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, za izgradnju Pelješkoga mosta, izgradnju pristupnih autocesta, izgradnju stonske obilaznice, te da će Hrvatska za to iz EU proračuna dobiti 357 milijuna eura.
Kako je rekao na početku sjednice Vlade, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac dobila je poziv povjerenice za regionalnu politiku EK Corine Cretu za 7. lipnja. te da će Europska komisija dovršiti sve svoje interne procedure za sufinanciranje do sada najvećeg projekta "kojeg smo uopće imali iz sredstava EU i iz proračuna EU".
"Riječ je o projektu koji se zove cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, znači za izgradnju Pelješkoga mosta, izgradnju pristupnih autocesta, izgradnju stonske obilaznice", rekao je Plenković.
Premijer je podsjetio na odluku Vlade od 16. veljače te zahvalilo ministarstvima mora, prometa i infrastrukture te regionalnog razvoja i EU fondova, te posebno Hrvatskim cestama, koje su uložile godine stručnoga rada za realizaciju toga projekta.
"Od EU, iz europskog proračuna ćemo dobiti 357 milijuna eura sredstava, čime će se ovaj projekt u tri faze implementirati između 2017. i 2021. godine. Riječ je o strateškom projektu ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju i njezin južni dio, nego za cijelu RH i u kontekstu naših priprema za ispunjavanje kriterija za ulazak u šengenski prostor", izjavio je premijer.
Zaključio je kako se nakon niza godina govorenja o ovome projektu došlo u fazu da su sredstava osigurana kako iz proračuna tako i ogromnim sredstavima iz EU proračuna.
Vlada je na sjednici u veljači donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.
Tom Vladinom odlukom zadužilo se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.
Sredstva za taj projekt planirana u državnom proračunu za ovu godinu iznose 261,8 milijuna kuna, za 2018. se planira 885,39 milijuna kuna, a 2019. 815,9 milijuna kuna, dakle ukupno 1,96 milijardi kuna.
Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska je očekivala sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura.
Tom odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućilo donošenje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta.
Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom predviđa tri glavne faze: prva je Pelješki most u duljini od 2,4 kilometra; druga su pristupne ceste na Pelješcu Duboka (D8) - Zaradeže (D414) u duljini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) - Donta Doli (D8) - Prapratno (D414) i izgradnju obilaznice Prapratno (D414) - Donta Doli (D8) u duljini od 18,09 kilometara.
Plenković je također u uvodnom dijelu sjednice Vlade dodao i kako se nastavljaju svi procesi nužni za restrukturiranje Agrokora te podsjetio na sastanke koji su održani ovaj tjedan.
Na dnevnom redu sjednice Vlade je i davanje mišljenja na izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu te donošenje odluke o obvezi rada ureda državne uprave radi provedbe drugog kruga lokalnih izbora koji se u nedjelju, 4. lipnja, održavaju u 83 grada i 249 općina.
Prihvaćena strategija EBRD-a za Hrvatsku do 2020.
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila strategiju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku do kraja 2020. godine, do kada EBRD planira u Hrvatsku ulagati 200 do 300 milijuna eura godišnje, ponajviše u projekte privatnog sektora.
Predstavljajući strategiju ministar financija Zdravko Marić je istaknuo njene tri glavne smjernice – potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskog tržišta radi lakšeg financiranja manjih poduzetnika te promicanje boljeg poslovanja javnih poduzeća.
Strategiju bi 7. lipnja trebao odobriti i odbor direktora EBRD-a, što je preduvjet za njenu primjenu i kreditiranje.
Marić je podsjetio i da je EBRD od 1993. godine u Hrvatsku investirala preko 3,6 milijardi eura, većinom u privatni sektor, uz 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći.
Novo ustrojstvo Ministarstva financija
Vlada je donijela i uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, koja donosi i novu sistematizaciju, s manjim brojem zaposlenih - predviđeno je 8.863 službenika i namještenika, odnosno 486 manje nego dosadašnjom sistematizacijom.
Cilj joj je bolje, funkcionalnije i racionalnije organiziranje ministarstva, povećanje učinkovitosti rada, rekao je resorni ministar.
Marić je kazao i kako ova uredba ne nosi nikakve spektakularne promjene, već se prvenstveno radi o tome da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi.
Radi djelotvornijeg praćenja gospodarskih kretanja ustrojava se, pak, Uprava za makroekonomske analize, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, a uredbom se i u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu.
Oko tzv. poreznog USKOK-a nema bitnih promjena, on ostaje sastavni dio Porezne uprave, rekao je Marić.
Time se stvaraju i organizacijske pretpostavke za pripremu Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom, istaknuo je ministar.
Vlada je izdala i nekoliko suglasnosti za zaduženje nekoliko jedinica lokalne uprave i samouprave.
Usvojene su i izmjene Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između vlada Hrvatske i Mađarske o korištenju, održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na zajedničkoj državnoj granici.
Pozitivno mišljenje o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Vlada je u četvrtak dala pozitivno mišljenje na Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu, u kojem je opća ocjena Povjerenice za informiranje Anamarije Musa da se postupno poboljšava stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, no da ukupna razina transparentnosti i otvorenosti još nije zadovoljavajuća.
Stanje je poboljšano, prema Izvješću, u pogledu jačanja objave informacija na internetu, uključujući i provedbu savjetovanja s javnošću te u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika. Značajna odstupanja uočena su, pak, na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu.
Nedostatno je i uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini te od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Stoga Povjerenica predlaže usmjeravanje napora primarno na nastavak jačanja kapaciteta tijela javne vlasti na svim razinama za provedbu Zakona.
U saborsku proceduru Vlada je uputila konačni prijedlog Zakona o osiguranju radničkih tražbina (EU) kojim se, uz ostalo, osiguravaju prava radnika u slučaju stečaja poslodavca.
Provela bi se, naime, posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika, te osigurala isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna.
Među inim se to, do visine iznosa minimalne plaće, odnosi na neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju, koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, te neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
Vlada je donijela i odluku da će u nedjelju, 4. lipnja uredi državne uprave u županijama u kojima se održava drugi krug lokalnih izbora i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, odnosno službenici koji rade na izdavanju potvrda za glasovanje, raditi za sve vrijeme glasovanja od 7 do 19 sati.
Drugi krug glasovanja održava se u sveukupno 83 grada i 249 općina, a naknade za obvezan rad državnim službenicima isplatit će se temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, ukupno 350 tisuća kuna.
Butković: Pelješki most bit će gotov do 2022. godine
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je u četvrtak da bi gradnja Pelješkog mosta trebala započeti ove godine na jesen, a svi radovi na mostu i okolnoj infrastrukturi trebali bi biti završeni 2021. ili 2022. godine.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, Butković je ocijenio da je to velika za vijest za sve građane Hrvatske, posebno građane Dubrovačko-neretvanske županije, jer neće više morati prelaziti kroz teritorij druge države, a i gužve na prijelazu u Neumu će postati prošlost.
"To je najveći i najznačajniji infrastrukturni projekt iz sektora prometa", istaknuo je Butković, ponovivši da se radi o projektu vrijednom 420,3 milijuna eura, od čega je 357 milijuna eura EU sufinanciranje.
Kazao je i da je natječaj za odabir izvođača završio u prvom koraku, u kojem se javilo 12 zainteresiranih izvođača, a u drugi krug ušlo ih je osam. Rok za završetak drugog kruga je 17. srpnja i u rujnu bi trebali imati izvođača radova te će nakon toga započeti i radovi.
Ističući da je postupak odabira izvođača tajan te stoga ne može govoriti o detaljima, Butković je kazao da će učinak provedbe tog projekta, osim spajanja teritorija i jačanja juga Hrvatske u gospodarskom i turističkom smisli, biti i prilika da se hrvatski 'građevinci' uključe u izgradnju.
Podsjetio je i da se sam projekt sastoji od tri faze – izgradnja most duljine 2,4 kilometra, 12 kilometara pristupnih cesta te stonska obilaznica te je istaknuo da bi sve trebalo biti gotovo do 2021. – 2022. godine.
Tim projektom, kazao je, Hrvatska spaja svoj teritorij. Naveo je i da je sve iskominicirano s BiH, kojoj ostaje pravo nesmetanog prolaska, koje je uzeto u obzir i pri projektiranju mosta, pa će on zbog toga biti visok 55 metara.