"Hrvatski članovi upravnog odbora Ine nisu imali presudnog utjecaja na imenovanje Damira Škugora na mjesto direktora za prirodni plin. Imenovao ga je mađarski predsjednik Inine uprave. On je osmislio sustav kontrola u Ini i donio odluku da Škugor i slični direktori mogu samostalno potpisivati ugovore velike vrijednosti. Hrvatski članovi uprave ionako ne mogu puno jer je od 2009. na snazi koruptivni ugovor o upravljanju Inom kojeg je Sanaderova vlada potpisala s MOL-om, a koji je mađarskim članovima uprave Ine dao ogromne ovlasti", kazao nam je bivši ministar financija i dobar poznavatelj prilika u Ini, Slavko Linić, kojeg smo upitali tko snosi glavnu odgovornost za veliku financijsku aferu u Ini.
Tim je ugovorom iz 2009., podsjeća Linić, predsjedniku Inine uprave koji dolazi iz redova Mola, omogućeno da nadglasa hrvatske članove uprave.
"Iako u našem pravnom sustavu odluke o upravljanju kompanijom donosi upravni odbor, Mađari su izmislili model upravljanja u kojem odluke donosi direktor. Upravni odbor Ine treba ojačati, jer upravni odbor je taj koji u našem pravnom sustavu mora donositi odluke o upravljanju kompanijama i o ugovorima velike vrijednosti, ali Mađari to očito ne žele. Zbog toga se Ugovora o upravljanju bivšem premijeru Ivi Sanaderu sudilo i zbog njega je pravomoćno osuđen. Dok sam bio ministar financija uvijek sam s dva ista člana Uprave Ine "vodio rat", ali nisam imao nikakvih značajnih ovlasti. Stalno sam brundao protiv Mađara i bio nezadovoljan načinom upravljanja Inom, a isti je način upravljanja ostao do danas. Taj ugovor hrvatska treba rušiti i razočaran sam opozicijom koja ovu situaciju ne koristi da traži rušenje toga ugovora i njegovo usklađivanje s hrvatskim pravnim okvirom", kazao nam je Linić kojeg je Zoran Milanović smijenio s ministarske dužnosti u svibnju 2014., godinu i pol prije isteka mandata.
Rušenja Ugovora o upravljanju Inom
Linić kaže kao je Milanovićeva vlada,nakon što je 2014. presuda Sanaderu za Inu-MOL postala pravomoćna, a prije nego je Ustavni sud ukinuo, propustila izvršiti pritisak na Mađare i tražiti promjenu koruptivnog ugovora o upravljanju Inom.
Podsjetimo, hrvatska vlada predvođena tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom je 2009. s mađarskim MOL-om potpisala Ugovor o upravljanju Inom kojim je mađarskom predsjedniku uprave te kompanije zajamčen dvostruki glas, tj mogućnost da u okolnostima kad se troje hrvatskih članova Inine uprave ne mogu usuglasiti s troje mađarskih članova, preglasa hrvatske članove uprave.
Sanader je 2014. pravomoćno osuđen jer je potpisao za hrvatske interese štetan ugovor o upravljanju Inom, u zamjenu za 10 milijuna eura mita. Ustavni je sud, međutim, u ljeto 2015. tu presudu ukinuo i suđenje je ponovljeno.Na ponovljenom suđenju okončanom u studenom prošle godine,Sanader je za slučaj Ina -Mol ponovo osuđen na 6 godina zatvora. Ponovo je uložio ustavnu tužbu, ali mu je Ustavni sud u srpnju ove godine ustavnu tužbu odbio.
Posao rušenja Ugovora o upravljanju Inom kojeg hrvatska smatra štetnim, međutim, nije lak posao. Taj je ugovor Hrvatska pokušala srušiti na arbitražnom sudu UN-a u Švicarskoj, ali je taj sud u prosincu 2016. odbio hrvatski prijedlog za poništenjem ugovora, a 2017. Vrhovni sud Švicarske je odbio i hrvatsku žalbu na odluku Arbitražnog suda. Nakon što je u studenom prošle godine presuda Sanaderu za Ina Mol postala pravomoćna, Vlada je, pozivajući se sudski dokazane činjenice da je Ugovor u upravljanju inom iz 2009. plod korupcije, ponovo zatražila preispitivanje presude Arbitražnog suda UN-a u Švicarskoj, a odluka švicarskog Vrhovnog suda o tome zahtjevu još nije donesena.
Kontrolni mehanizmi unutar Ine
Bivšeg ministra financija Slavka Linića upitali smo i je li Porezna uprava još prošle 2021. trebala reagirati kad su sudionici najnovije afere u INI počeli kupovati niz vrijednih nekretnina po Hrvatskoj.
"Porezna uprava je, s obzirom na to da ima pristup svim podacima o prihodima i imovini građana, mogla vidjeti da primjerice suvlasnici tvrtke OMS Upravljanje tijekom 2021. kupuju hrpu vrijednih nekretnina koje nemaju pokriće u njihovim legalnim prihodima. To nije bio novac iz dobiti te tvrtke, jer dobit koju je ona na trgovini plinom ostvarila u 2021. dijeli se tek po isteku te godine, nakon podnošenja završnih računa. Međutim, poreznoj upravi u pravilu treba vremena da odreagira kad uoči sumnjivu kupnju nekretnina, a i glavninu zarade OMS ulaganja ostvarila je tijekom ove godine kad su cijene energenata vrtoglavo skočile", kazao nam je Linić.
"Temeljno pitanje glasi - što je s kontrolnim mehanizmima unutar same Ine, a njih nema zahvaljujući Ugovoru o upravljanju Inom iz Sanaderovog doba koje velike ovlasti daje Mađarima. Predsjednik Uprave Ine, Sandor Fasimon bi morao objasniti što se dogodilo, a on kao što vidite - šuti. Šuti zato što su to dečki koji su igrali po pravilima koje on zadao. Zato se čudim oporbi zašto ne iskoristi ovu priliku da traži promjenu za Hrvatsku štetnog ugovora o upravljanju Inom", zaključio je Linić.