U subotu je Dan planeta Zemlje koji se diljem svijeta obilježava kao Marš za znanost, kako bi se u javnosti podigla svijest o važnosti znanosti, znanstvenih činjenica i financiranja znanstvenih istraživanja, posebice onih povezanih s klimatskim promjenama.
Marš za znanost nastao je kao reakcija na postupke američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije koja dovodi u pitanje znanstvene činjenice o globalnom zagrijavanju, ali i ugrožava slobodu i javno financiranje znanosti. Stoga će se danas u Washingtonu, ali i u 500 gradova u četrdesetak zemalja, održati masovni prosvjedi znanstvenika.
Izravan povod
Maršu za znanost pridružila se i Hrvatska jer se u Zagrebu, Rijeci i Splitu održavaju prosvjedi znanstvenika, nastavnika, učenika, studenata i ostalih građana koji žele upozoriti na važnost znanstvenih spoznaja u obrazovanju i politici te u važnim političkim odlukama.
- Izravan povod tome da se ove godine Dan planeta Zemlje obilježava Maršem za znanost jest politika američkoga predsjednika Donalda Trumpa prema problemu klimatskih promjena, to jest negiranje globalnoga zatopljenja i utjecaja čovjeka na globalno zatopljenje. Budući da je ta njegova politika pogubna za Zemlju, kao naš zajednički i jedini dom, i više je nego opravdano da se protiv nje maršira upravo na Dan planeta Zemlje - rekao nam je prof. Gordan Jelenić s Građevinskog fakulteta u Rijeci i jedan od organizatora riječkog prosvjeda.
Izlaze na ulice
Slično misli i dr. Maja Miše, znanstvena suradnica na Filozofskom fakultetu u Splitu.
- Pitanje klimatskih promjena globalno je i tiče se svih nas pa su znanstvenici diljem svijeta reagirali i izlaze na ulice kako bi upozorili ne samo na važnost pitanja klimatskih promjena, nego i na važnost znanstveno provjerenih činjenica, koje se ne mogu negirati prema nečijem mišljenju, niti nečijoj nacionalnoj politici. Znanost ne poznaje nacionalne granice, zbog toga je iznimno važno da su znanstvenici diljem planeta ujedinjeni i da jasno i glasno kažu da se politika mora krojiti prema znanstveno utemeljenim činjenicama - rekla je Maja Miše, jedna od organizatorica splitskog prosvjeda.
Dan planeta Zemlje, 22. travnja, službeno se obilježava u 150 zemalja od 1992. godine, kada je u Rio de Janeiru održana povijesna UN-ova konferencija o okolišu i razvoju. No, ideja o Danu Zemlje rođena je puno prije, a prvi su je 1969. godine iznijeli Amerikanci Peter Tamaris i John McConnell. Naziv Dan Zemlje (Earth Day), skovao je Joseph Alioto, bivši gradonačelnik San Francisca, gdje je 1970. održana prva proslava u čast našeg planeta. U Hrvatskoj se organizira od 1990. godine.
dr. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji
Trebamo marširati za znanost jer se, nažalost, mnoge znanstvene činjenice dovode u pitanje. Postoje mnogi elementi koji plasiraju alternativne, a ne znanstvene činjenice. Zbog toga postoje sve širi slojevi društva koji odbacuju znanstvene činjenice, što se posebno vidi u domeni cijepljenja jer sve manje ljudi, čak i visokoobrazovanih, ne želi cijepiti djecu. Sve je to posljedica “rata protiv znanosti”, ali i nekakvih struja koje cijelo vrijeme pokušavaju smanjiti ulaganje u znanost.
dr. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Američki fizičar Neil deGrasse Tyson nedavno je rekao da se naše doba pretvara u vrijeme u kojem ljudi koji možda nisu dovoljno upućeni relativiziraju znanstvene teme i činjenice. Time znanost gubi osnovnu svrhu u potrazi za istinom.
U Hrvatskoj se znanost godinama ignorira i na margini je društva, bez obzira na vladu i politički predznak. Marš je nužan jer mi znanstvenici ušli smo u skupinu manjina za koje treba marširati.
dr. Boris Jokić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Apsolutno je važno marširati za znanost jer su sva dostignuća oko nas rezultat njezina uspjeha i neuspjeha. Ako je nešto civilizacijski doseg, onda je to znanost koja se zasniva na otkrićima, dokazima i argumentiranju. Postoji tendencija, ne samo u SAD-u, nego i u cijelom svijetu, koja je protivna argumentaciji i dokazima. Stoga se znanstvenici, ali i šira javnost, moraju boriti za znanost i znanstveni način odlučivanja koji služi za opće dobro.
dr. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković
Problemi sa znanošću i odnosu društva prema njoj postoje već dugo. Carl Sagan još je prije 30 godina rekao da “živimo u društvu koje je iznimno ovisno o znanosti i tehnologiji, no u kojem jedva da itko zna išta o znanosti i tehnologiji, što je pravi recept za katastrofu”. Smisao je znanosti potraga za istinom, za objektivnom stvarnošću utemeljenom na provjerljivim činjenicama. Pokret koji ide za narušavanjem znanosti već dugo jača i mi sada samo vidimo njegove posljedice.