Svaki četvrti učenik 7. i 8. razreda misli da je uloga građanina briga za osobne interese. Polovica ih ne zna da je glavna uloga Vlade provođenje zakona. Za njih je Vlada tu da donosi zakone (33 posto), odnosno da nadzire rad Sabora (9 posto) ili predsjednika države (7 posto).
Generacija bez stava
Ipak, najveće iznenađenje dugoočekivanog istraživanja provedenog među učenicima viših razreda osnovne te prvog i drugog razreda srednje škole koji su zadnjih godinu dana eksperimentalno bili uključeni u program građanskog odgoja u školama su njihovi odgovori na pitanje - Što znači da je netko građanin? Točan odgovor na to pitanje znalo je samo deset posto učenika, dok ih najviše - 54 posto - misli da je građanin osoba koja živi u gradu.
- Netko mora odgovarati za to što je mladu generaciju ostavio lišenu stavova o demokratskom društvu - prva je reakcija Vedrane Spajić Vrkaš iz Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te suautorice kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Doslovce su je šokirali rezultati najnovijeg istraživanja koji će u cijelosti biti objavljeni ovih dana.
- To samo pokazuje da smo građanski odgoj u škole trebali uvesti prije 20 godina - komentira ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.
Slijepi za totalitarizam
Da današnji školarci ne znaju razliku između totalitarne, diktatorske ili demokratske zemlje, pokazalo je jedno od postavljenih opisnih pitanja. “Vlast u zemlji u rukama je jedne osobe koja vlada uz pomoć policije i tajnih službi. Građani potvrđuju svoju ljubav i vjernost vođi tako što javno pjevaju pjesme njemu u čast.” Čak jedna trećina učenika u tom je opisu vidjela - demokratsku zemlju, a samo ih je dvije petine znalo da je riječ o diktaturi.
Ako pitate srednjoškolce što znači kada netko posjeduje građanske vrline, petina će ih reći da to znači da se građanin ponaša civlizirano, a tek jedna trećina zna da to znači brinuti se za zajednicu.
Odgoj za nastavnike
Za 25 posto učenika favoriziranje svoje kulture znak je - pluralizma. A da mnogi ne prepoznaju ključne pojmove, vidi se i po tome što je izraz “kultura X pridonosi našoj kulturi” samo dvije petine učenika točno povezalo s pluralizmom. Drugi su to razumjeli kao izraz kojim se najbolje opisuje nacionalizam (22 posto), etnocentrizam (19 posto), ksenofobija (12 posto), pa čak i - rasizam (7 posto).
Vedrana Spajić Vrkaš smatra dodatno poražavajućima rezultate regionalnog istraživanja među srednjoškolcima sedam jugoistočnih zemalja Europe. Hrvatski srednjoškolci su se prilikom ispitivanja socijalne distance prema drugima pozicionirali po načelu - Mi (Hrvati i katolici) i Oni (svi ostali).
- Sve je to poražavajuće. Jedina svijetla stvar je to što među učenicima i nastavnicima postoji velik interes za teme građanskog odgoja - kaže Spajić Vrkić, koja se zalaže za to da se prije učenika o građanskom odgoju kvalitetno obrazuju nastavnici.
Ministarstvo: Ne odustajemo, građanski odogoj ide u sve škole
Unatoč lošim rezultatima koje pokazuje eksperimentalni program građanskog odgoja, od programa se ne odustaje i sve će osnovne i srednje škole uvesti od iduće školske godine taj predmet. Plan je, kako doznajemo, da se 1. travnja iduće godine objavi Nacrt prijedloga provedbe građanskog odgoja, a najkasnije do 30. lipnja objavi i kurikulum. Agencija za odgoj i obrazovanje, koja je dosad organizirala stručno usavršavanje za 6500 nastavnika, cijelu će iduću godinu posvetiti novim obukama nastavnika.