Kao burnu najavu sjednica skupština Agrokorovih poduzeća idućeg tjedna novosnovana Udruga malih dioničara Agrokorovih poduzeća u javnom priopćenju pozvala je na preispitivanje valjanosti kreditnih jamstava koje su Jamnica, Zvijezda, Belje, Vupik i PIK-Vinkovci (na koje otpada oko 100 milijardi kuna) dali Agrokoru d.d.
Priopćenje su potpisali Mićo Jurjević, predsjednik Udruge, i njegov zamjenik Miroslav Jeličić-Purko te su ustvrdili kako je njihov cilj zaštita interesa takozvanih malih dioničara i da ne nastupaju protiv Agrokora d.d., ni protiv izvanredne uprave, nego da im žele biti aktivan partner.
Ipak, teško se oteti dojmu da ta udruga nastupa, uvjetno rečeno, upravo “protiv” izvanredne uprave Agrokora. Udruga, naime, želi ukazati na važnost “preispitivanja valjanosti jamstava koja su izdavala povezana i ovisna društva za dugove Agrokora d.d.” te traže “od svih relevantnih institucija dužnu pozornost kod preispitivanja jamstava kako bi se ona proglasila ništavnim”.
Zamjerke
Podsjetimo, ukupno su za kredite u iznosu od 36 milijardi kuna u okviru Agrokor grupe izdana jamstva u iznosu od 446 milijardi kuna, a udruga malih diončara traži da se jamstva u nagodbi vjerovnika ne “prikače” navedenim tvrtkama.
Dapače, ističu kako bi “sud po službenoj dužnosti morao odbaciti nagodbu ako bi takva jamstva bila njezin punopravan dio”. Takvi zahtjevi se opravdavaju stavom da se prema članku 552. Zakona o trgovačkim društvima, u slučaju da se radi o imovini vrednijoj od četvrtine temeljnog kapitala, predviđa 3/4 suglasnost Skupštine, što u slučaju ovih tvrtki nije bio slučaj, nego su te odluke donosile Uprave, a potvrđivao Nadzorni odbor.
U tom kontekstu se tvrdi kako nije bitno što su informacije o jamstvima bile javno dostupne na Zagrebačkoj burzi, ako je došlo do kršenja zakona. Konačno, u udruzi, kako se može doznati, imaju zamjerke i na radikalnu revalorizaciju imovine Agrokora u iznosu od 22 milijarde kuna.
Prilično je jasno da mali dioničari na ovaj način žele zaštititi vrijednost svojih dionica jer će u nagodbi vjerovnika ta vrijednost biti drastično nominalno smanjena.
Ove zamjerke malih dioničara, čini se, s jedne strane smjeraju na rušenje samog lex Agrokora, a s druge strane nastoje potkopati konkretnu mogućnost nagodbe vjerovnika. Naime, lex Agrokor je i kreiran tako da omogući vjerovnicima Agrokor grupe da u jedinstvenom postupku riješe financijske probleme grupe. Ako bi se prihvatio stav da su neka poduzeća unutar Agrokor grupe u povoljnijem položaju u odnosu na druge tvrtke, tada to ruši sam lex Agrokor, koji je potvrdio Visoki trgovački sud.
Repo ugovor
Kada je ta “praktična” strana aktivizma udruge u pitanju, zanimljivo je da je Miroslav Jeličić Purko savjetnik u tvrtki Agram brokeri, jer je, podsjetimo, Agram grupa bila protiv smjene Ivice Todorića u nekim nadzornim odborima, poput Belja. Nadalje, Agram je po repo ugovorima Agrokoru bio posudio, uz osiguranje dionicama Agrokorovih tvrtki, oko 290 milijuna kuna. Na svim tim kompanijama većinom su već postojala jamstva u trenutku kada je Agram stjecao dionice temeljem repo ugovora.
Uz to, većina tih kompanija, kao na primjer Agrolaguna (u kojoj Agram invest ima 51 posto dionica temeljem aktivacije repo ugovora), profitirala je značajno iz sredstava koje im Agrokor osiguravao iz kredita za koja su onda one i jamčile. Stoga je važno napomenuti da Agrolaguna ima dospjeli dug u iznosu od 212 milijuna kuna prema Agrokoru te još 32 milijuna kuna dospjelog duga prema drugim članicama Agrokor grupe. Unatoč tome, međutim, Agraminvest, Euroherc i Agrolaguna sada, međutim, osporavaju jamstva, odnosno sudužništva koja su prijavili razni vjerovnici.
Na koncu, postavlja se pitanje zbog čega mali dioničari odmah ne pokrenu tužbe protiv članova uprava i nadzornih odbora tvrtki koje su potpisivale takva jamstva bez odobrenja skupštine? Tada bi njihovi zahtjevi dobili dodatno na vjerodostojnosti jer ovako izgleda kao da traže kruha pored pogače.