Kad Porezna uprava primijeti nesrazmjer imovine i zarade, dužna je postupati, i to prema svim građanima jednako. Ali ne govorim o konkretnom slučaju Josipa Jagušta, direktora Petrokemije, niti mogu komentirati pojedinačne slučajeve - izjavila je danas ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec na upit hoće li Porezna uprava provjeriti porijeklo 79 milijuna kuna vrijednih nekretnina direktora Jagušta, koji je priznao da je u svojoj imovinskoj kartici zaboravio navesti stan u Londonu vrijedan osam milijuna funti.
Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa zasad neće poduzeti ništa u slučaju Josipa Jagušta jer još nije imenovano, ali Mate Kačan, donedavni predsjednik Povjerenstva, kaže da bi trebalo reagirati kad ga Sabor imenuje.
NAKON OTKRIĆA JUTARNJEG ŠEF PETROKEMIJE NUDI OSTAVKU 'Lagao sam o svojoj imovini! Imam vilu u Londonu'
- U postupku bi se trebalo utvrditi je li gospodin Jagušt postupao u skladu sa zakonom, a ako se utvrdi da nije, može mu se izreći sankcija: opomena ili novčana kazna od 2000 do 40.000 kuna - rekao je Kačan.
Povjerenstvo, objasnio je, ne može nikoga razriješiti s dužnosti jer nema te ovlasti, ali to može učiniti onaj koji ga je imenovao.
Donedavni predsjednik Povjerenstva Kačan kaže da je Jaguštov slučaj rekord jer još nisu imali nikoga tko je zaboravio u imovinskoj navesti nekretninu vrijednu čak osam milijuna funti.
- Još nismo imali tako vrijedan propust. To što se nekretnina nalazi u inozemstvu ne umanjuje propust jer ako je ona u vlasništvu državnog dužnosnika, po zakonu ju je bio dužan navesti makar se nalazila na Sjevernom polu ili Kajmanskim otocima - kaže Kačan.
OTKRIVAMO Šef Petrokemije kupio vilu od 8 milijuna funti! Susjed mu je princ William
U imovinskoj kartici koju je predsjednik Uprave Jagušt predao 6. srpnja 2011. nije bila navedena nikakva imovina u inozemstvu. Jagušt je u imovinskoj kartici naveo vlasništvo nad četiri stana u Zagrebu, koja je ukupno procijenio na 5,8 milijuna kuna.
Jedan, od 90 četvornih metara, kupio je, tvrdi, od plaće, a navodi da vrijedi 560 tisuća kuna. Direktor Jagušt u svom je pismu prekjučer objasnio: “Taj stan površine 91 metar kvadratni u kojem s obitelji živim od 1988. stekli smo otkupom stanarskog prava u iznosu od cca 30-ak tisuća eura”. Drugi, veličine 115 četvornih metara vrijedi, tvrdi, 1,1 milijun kn. Kupili su ga, navodi, od plaće, kreditom i pozajmicama.
“Kupili smo još jedan stan od 115 kvadrata, koji smo zatim dali pod račun za drugi stan od 109 kvadrata uz nadoplatu razlike od 50 tisuća eura. Kako kupljeni stan od 109 kvadrata još uvijek nema uporabnu dozvolu, činjenica da su i stan dat pod račun i ovaj stan promijenili vlasnike nije provedena u gruntovnici”. Taj, treći stan veličine 109 četvornih metara naveo je u kartici kao osobnu imovinu, a procijenio ga je na 1,4 milijuna kuna. Kupio ga je, navodi, od plaće. Četvrt veličine 115 četvornih metara, procijenio je na 2,7 milijuna kuna, a tvrdi da ga je kupio sredstvima od plaće.
“Prije osam godina kupili smo još jedan stan od 115 kvadrata koji je plaćan u ratama do 2009. Krediti, pozajmice, rate, uz iznadprosječna primanja koja su dolazila od menadžerskih pozicija na kojima sam proveo najveći dio radnog vijeka, omogućili su stjecanje ovih nekretnina”.